Da bi se u narednih deset godina prihod od turizma povećao na dvije milijarde, kako očekuje ministar turizma Branimir Gvozdenović, neophodno je uložiti puno novca u infrastrukturu i komunalno opremanje turističkih mjesta, smatraju turistički poslenici. Prihodi od turizma su u prošloj godini iznosili 800 miliona eura, a najava Gvozdenovića znači da bi do 2026. godine prihodi godišnje trebalo da se povećavaju za preko 100 miliona eura.
– Realno je da prihodi mogu dostići taj nivo, ali da bi se došlo do tog nivoa trebalo bi uraditi niz teških poslova. Bojim se da će ova vlast to teško ostvariti – ocijenio je za „Dan” predsjednik Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević.
Najava povećanja prihoda, prema njegovim riječima, znači i najavu ogromnih rezova i promjena koje će dovesti do eliminisanja limita za razvoj turizma.
– Povećanje prihoda znači svođenje sive ekonomije na podnošljivi nivo od 20 odsto. Trenutno preko 60 odsto smještajnih kapaciteta nije registrovano i po tome smo rekorderi u regionu i svijetu. Neophodno je eliminisati nelojalnu konkurenciju u kojoj sa 80 odsto dominiraju privremeni objekti. Kad bi se prepolovila siva ekonomija to bi odmah bilo nekoliko stotina miliona prihoda više, odnosno povećanje prihoda za 30 odsto. Ali za to je potreban ogroman rad i politička volja, jer se ti potezi neće svidjeti onima koji podržavaju aktuelnu vlast – istakao je Ivančević.
Da bi se došlo do dvije milijarde prihoda, kako je kazao, treba izgraditi Jadransko-jonski autoput, autoput Bar–Boljare, poboljšati avio dostupnost, rekonstruisati aerodrom, dovesti više lou kost kompanija.
– Trebalo bi napraviti potpuno drugi ambijent za funkcionisanje turizma. Potreban je stimulativni poreski sistem i da uslovi za bavljenje hotelijerstvom budu jeftiniji. Hoteli kod nas imaju najskuplje komunalije i režijske troškove. Da ne pričamo o zakonima o strancima i turizmu, kojima se dodatno otežava razvoj turizma – naveo je Ivančević.
Profesor Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković je naveo da se u periodu od deset godina mogu desiti značajne promjene.
– Podsjećam da master plan iz 2008. godine kao cilj za 2020. godinu navodi prihod hotelijerstva od oko dvije milijarde eura, a ukupno od turizma blizu tri milijarde. Pretpostavka za to je kapacitet hotela od oko 117 hiljada kreveta, popunjenost od 194 dana pune zauzetosti, te dominantna orijentacija hotela na zapadno-evropsko tržište. Očito je da se ti ciljevi ne mogu ostvariti do 2020. godine, ali je realno da se ostvare do 2026. godine, što bi bilo više nego poželjni scenario – rekao je Ratković „Danu”.
To se, kako je naveo, neće spontano ostvariti.
– U to smo se uvjerili u prethodnom periodu. Potrebna je aktivna politika na makro i mikro nivou i izvrsno destinacijsko upravljanje na oba nivoa, što nam je dosad nedostajalo. Najavljene mjere stimulisanja hotelskih investicija putem fiskalnih olakšica i povoljnije kreditne politike, te otvaranja mogućnosti organizovanja integralnih i difuznih hotela koji bi mogli uz značajan dio postojećih komplementarnih kapaciteta, uz relativno male troškove, impresivno doprinijeti realizaciji navedenog cilja. Kada se tome doda namjere NTO da donese novi marketing plan CG kao turističke destinacije, kojim bi se upravljalo u pravcu dostizanja deklarisanih ciljeva, onda je vrlo vjerovatno da će najavljeni prihod biti ostvariv. Ovo, normalno, uz reformisani destinacijski menadžment i marketing, počev od turističkog mjesta, preko opština i klastera, pa sve do nacionalnog nivoa – naveo je Ratković.D.M.
Mali hoteli se potcjenjuju
Ratković je naveo da je od presudne važnosti za povećanje prihoda od turizma razvoj i umrežavanje malih hotela domaćih preduzetnika, kojima je potrebna mnogo veća kreditna i fiskalna podrška nego dosad.
- Stičem utisak da se značaj velikih igrača kod nas precjenjuje, a značaj malih hotela i domaćeg biznisa potcjenjuje. Uočavam početne pomake u mijenjanju te svijesti i ohrabrujem sve aktere da nastave u tom pravcu – rekao je Ratković.
Osim toga, kako je kazao, potrebne su značajne radikalne promjene urbanističke politike, kako bi se zaustavila ekspanzija, za turizam pogubnog, razvoja sekundarnog stanovanja.
– Novom prostornom planu Morskog dobra, u tom smislu, treba posvetiti maksimalnu pažnju, kako bi on postao zakonski i urbanistički osnov za neophodno restrukturiranje naše turističke ponude – zaključio je profesor.