Javni dug Crne Gore na kraju prošle godine, računajući i dug lokalnih samouprava, iznosio je 2,418 milijardi eura, ili 67,28 odsto BDP-a, bez depozita od 38.477 unci zlata vrijednih 57,25 miliona eura, navedeno je u izvještaju o javnom dugu koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
Neto javni dug, uzimajući u obzir depozite, iznosio je 2,36 milijardi, ili 65,69 odsto BDP-a.
Iz Vlade su najavili da će nakon objavljivanja zvaničnih podataka Zavoda za statistiku o iznosu BDP-a pripremiti sanacioni plan u cilju otklanjanja rizika od nestabilnosti javnih finansija.
U Vladi procjenjuju da će javni dug na kraju ove godine iznositi 70,56 odsto BDP-a, na kraju 2017. 76,01 odsto, u 2018. 80,17 odsto, a u 2019. 78,34 odsto. Kako je navedeno u izvještaju, javni dug će se povećavati, a najznačajniji razlog za to je finansiranje gradnje autoputa Podgorica–Mateševo. Navode i da će za ovu i 2019. trebati da se obezbijede značajna sredstva za otplatu duga. Za ovu su u tu svrhu predviđena blizu 394 miliona, uz 100 miliona za autoput i 40 miliona za ostale kredite, što je ukupno 534 miliona eura. U 2017. za otplatu dugova trebaće 502 miliona ukupno, od čega za autoput 270, za 2018. godinu 398, a za 2019. godinu 502 miliona.
Javni dug na kraju 2015. bez depozita sastoji se od državnog duga u iznosu od 2,276 milijardi, ili 63,33 odsto BDP-a, u koji je uključen dio duga lokalne samouprave u iznosu od 35,33 miliona po ugovorima koje je Ministarstvo finansija zaključilo sa inokreditorima.
Ukupan spoljni dug iznosio je 1,956 milijardi, što predstavlja 80,88 odsto ukupnog javnog duga i povećan je u odnosu na kraj 2014. za 394,67 miliona. Međutim, u spoljni dug nijesu uključene obaveze po osnovu neriješenih dužničko-povjerilačkih pitanja prema Libiji, Kuvajtu, Češkoj i Slovačkoj u iznosu od oko jedan odsto BDP-a, koje su Crnoj Gori pripale po osnovu raspodjele nealociranog duga.
Najveći dug, 957,8 miliona eura, odnosi se na eurobond obveznice. Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj duguje se 220 miliona, a kineskoj Eksim banci 172,8 miliona, što je 7,14 odsto ukupnog duga, dok se Kredit svisu duguje 66 miliona, a Evropskoj investicionoj banci 105,37 miliona. Ukupan domaći dug iznosi 320,29 miliona, od čega je dug po osnovu državnih zapisa 77,71 milion, za restituciju 93,14 miliona, a dug po osnovu devizne štednje 43 miliona, dok se za kredite kod komercijalnih banaka duguje 36,58 miliona. Za domaće obveznice duguje se 27,95, a dug prema pravnim i privrednim društvima iznosio je 37,34 miliona. Ukupan dug lokalnih samouprava na kraju prošle godine iznosio je 142,18 miliona.
Inodug je, kako je navedeno u informaciji, u prošloj godini otplaćen u iznosu od 320 miliona, od čega se na otplatu inoduga odnosi oko 100,47 miliona, a ostatak od 219,56 miliona odnosi se na otplatu duga po osnovu euroobveznica. Unutrašnji dug je u prošloj godini smanjen za oko 60,93 miliona u odnosu na 2014.
Angažovani iznos garancija koje je Vlada izdala za zajmove kod inokreditora iznosi oko 405,9 miliona, dok je smanjenje duga po njima 295 miliona. Angažovani iznos garancija koje je Vlada izdala za zajmove kod domaćih kreditora iznosi oko 47,95 miliona, dok je stanje duga 44,89 miliona.
Crna Gora je prošle godine potpisala ugovore o garanciji u ukupnom iznosu od oko 88,17 miliona, od čega se 40 miliona odnosi na Crnogorski elektroprenosni sistem, za izgradnju podvodnog kabla, dok se 42,89 miliona odnosi na realizaciju sanacionih planova lokalnih samouprava kod domaćih banaka, a 5,28 miliona za izgradnju stembene zgrade za prosvjetne radnike u Budvi.
J.V.
Dug preduzeća 37 miliona
U stanje domaćeg duga uključen je i dug pravnih lica i privrednih društava koja pretežno pružaju usluge od javnog interesa, koji iznosi oko 37,34 miliona. U taj iznos je najvećim dijelom uključen dug Željezničke infrastrukture u iznosu od oko 24,34 miliona, Željezničkog prevoza, 10,73 miliona, i Radio-televizije Crne Gore, oko 1,78 miliona – navedeno je u izvještaju.
Inače, Vlada je na jučerašnjoj sjednici imenovala bivšeg ministra finansija Radoja Žugića za savjetnika predsjednika Vlade.