Ministar finansija Raško Konjević podnio je juče Ustavnom sudu predlog za ocjenu ustavnosti dijela odredbe Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim je predviđeno da se usluge hrane i pića u luksuznim hotelima oporezuju po stopi od sedam odsto, dok ostali ugostitelji treba da plaćaju PDV po stopi od 19 odsto. Sporni član postao je sastavni dio zakona, nakon što je usvojen amandman poslanika DPS-a, koji su predložili Predrag Sekulić, Marta Šćepanović i Zoran Jelić, a u parlamentu je, na sjednici skupštine, koja je održana 30. juna, usvojen glasovima poslanika DPS-a, Pozitivne, SD-a i stranke manjina.
Konjević traži ukidanje spornog člana iz razloga što, kako je istakao na jučerašnjoj konferenciji za novinare, smatra da se njime krši ustavno načelo o jednakosti (član 17 stav 2 Ustava, kojim je propisano da su svi jednaki pred zakonom, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo), da je on u suprotnosti sa direktivom EU o zajedničkom sistemu PDV-a. On je naglasio da je sporni član u suprotnosti i sa praksom Suda pravde EU iz predmeta komisija protiv Njemačke u kojem se navodi da se zabranjuje da se pružanje sličnih dobara i usluga, među kojima postoji konkurencija, tretira različito u PDV svrhe, pa stoga ta dobra i usluge moraju biti podvrgnute identičnoj poreskoj stopi. Naveo je i da je sporni član u suprotnosti sa Zakonom o ratifikaciji Sporazuma o pridruživanju EU. On je naglasio da očekuje da će Ustavni sud, što prije uzeti u razmatranje njegov predlog, te da će proglasiti neustavnim ovaj član zakona.
– Amandman DPS-a daje privilegije za petnaestak vlasnika hotela da plaćaju PDV od sedam odsto, dok za ostalih oko 2,3 hiljade hotelijera i ugostitelja ostaje PDV od 19 odsto. Ovim se toj grupi privilegovanih daje mogućnost da ostvare ekstra dobit od 12 odsto svog prometa. Problem je i što se smanjenje PDV-a odnosi i na prodaju alkoholnih pića, što je u suprotnosti sa smjernicama EU – naveo je on.
Po njegovim riječima, na taj način se uvodi različit poreski tretman u identičnim pravnim situacijama, zavisno od broja zvijezdica i mjesta gdje se nalazi poreski obveznik, jer su spornim članom predviđene poreske olakšice za hotele sa najmanje četiri zvjezdice na sjeveru Crne Gore, kao i za hotele sa pet zvjezdica u središnjem i južnom dijelu. On je podsjetio da je Ministarstvo finansija dalo negativno mišljenje na taj amandman.
– DPS i njegovi partneri su u ponoćnom glasanju izglasali da oni koji imaju više dobiju još, a da se uzima više od onih koji imaju manje. Nakon što su predali jednu, a zatim i drugu verziju amandmana, zatražio sam od Vlade povlačenje zakona iz procedure, ali sam bio preglasan od dobrog dijela ministara iz DPS-a – rekao je on.
Po njegovim riječima, takvim amandmanom se nagrađuju oni koji imaju više, a od onih koji imaju manje uzima se još više. Motiv za podnošenje inicijative za ocjenu ustavnosti je, kako je kazao, „da nemamo diskriminatorsku mjeru”, odnosno hotelijere prvog i drugog reda. Ukoliko Ustavni sud ne ukine sporni član, on će početi da se primjenjuje od 1. januara 2018. godine.
Odgovarajući na pitanja novinara, Konjević je kazao da je predlog rebalansa budžeta, još u julu predat Komisiji za ekonomsku politiku i finansijski sistem, na čijem je čelu Vujica Lazović, ali da je, kako je kazao, očigledno da nekome politički ne odgovara da pred izbore pokreće priču o stanju javnih finansija.
– Zbog Zakona o zarada u javnom sektoru i pogrešne procjene fiskalnog efekta u budžetu nedostaje 17 miliona, za implementaciju popularno nazvanog zakona o majkama 34 miliona, kao i za nekoliko anuiteta garancija koje će da prispiju do kraja godine, tako da je to okvir sredstava koji nedostaje – kazao je Konjević.
Po njegovim riječima, neće se ići na novo zaduženje, jer smatraju da će kroz digitalnu dividendu, koja će ovih dana biti realizovana, prihodovati 50 miliona.
– Teško je razgovarati o javnim finansijama, a ne pomenuti poreski dug od 770 miliona, koji je gotovo na nivou tekućeg budžeta, ili četiri budžeta Fonda zdravstva. Od tih 770 miliona, institucija koja je trebalo to da radi sada kaže da je oko 230 miliona naplativo, a tih 500 miliona je otišlo u vjetar – rekao je on.
Po njegovim riječima, ako bude potrebno, za dio nedostajućih sredstava država se može zadužiti emitovanjem obveznica na domaćem tržištu.
J.V.
Za kamate i deficit trebaće dvije milijarde
Konjević se osvrnuo i na predlog bivšeg ministra Radoja Žugića, koji je sada savjetnik premijera Mila Đukanovića, koji je u cilju poboljšanja javnih finansija i smanjenja javnog duga predložio povećanje PDV-a, akciza na gorivo, smanjenje plata, zamrzavanje i oporezivanje penzija, kao i otpuštanja u javnom sektoru.
– Javni dug je 65 odsto BDP-a, a u naredne dvije godine doći će do 78 odsto. U naredne četiri godine moramo da se zadužimo dvije milijarde eura da bi vratili ono što smo se do sada zadužili, platili kamate i podmirili deficit. Istovremeno predlažu smanjenje poreza na luksuzne hotele, a traže za druge povećanje poreza i smanjenje plata i penzija. Daje se onima koji već imaju, a udara na najsiromašnije – rekao je on.
On je kazao i da je urađena prva verzija Nacrta zakona o reprogramu poreskog duga, da se u resoru na čijem je čelu trenutno radi na konsultacijama, kao i da se nada da će u narednih deset dana taj nacrt moći da učine javnim.