Vlada Mila Đukanovića je u poslednje četiri godine povećala javni dug, PDV, krizni porez na plate, uvela u stečaj najveću fabriku u zemlji, zamrzavala penzije i počela sa najvećim projektom u zemlji – izgradnjom autoputa.
Prvi na udaru Vlade bili su penzioneri. Njima su početkom 2013. zamrznuta primanja i nijesu se odmrzavala sve do avgusta ove godine, odnosno dva mjeseca pred izbore. Najstarijoj populaciji u ovom mandatu trebalo je da se povećaju penzije 5,1 odsto, a umjesto toga, ostale su na nivou iz 2013. godine. U avgustu su prosječne penzije povećane tri odsto, a minimalne za 20 odsto.
– Sve što je Vlada radila bilo je na štetu penzionera. I to ne samo u ovom mandatu već od 2003. U ovom mandatu Vlada je zakinula penzionere za iznos jedne penzije – kazao je za „Dan“ predsjednik PUPI-ja Vojin Vuletić.
Dok su većini zamrznuli primanja, funkcioneri su sebi, kako je naveo, povećali plate i usvojili zakon po kojem će im penzije biti više od sadašnjih plata.
– Sebe i svoje su obezbijedili na račun sirotinje – konstatovao je Vuletić.
U izbornoj godini usvojen je Zakon o zaradama, prema kojem je premijeru povećana plata za 500 eura, a ostalim visokim funkcionerima za po nekoliko stotina. Tako premijer sada prima blizu dvije hiljade, a tolika je plata i pojedinim poslanicima.
Ovu Vladu je karakterisalo i veliko zaduživanje, pa je tako državni dug povećan za 600 miliona. Javni dug je na kraju 2012. iznosio 1,7 milijardi i bio je oko 51 odsto BDP-a, dok je na kraju juna iznosio 2,3 milijarde, što je 60,6 odsto BDP-a. Zbog tolikog duga naredni ministar finansija će morati da uradi sanacioni plan za smanjenje javnog duga. U istom periodu poreski dug je povećan za 447 miliona. U 2013. godini iznosio je 330 miliona, dok je sada 777 miliona eura.
Nakon penzionera, na udaru su se našli i poslodavci. Vlada je predložila, a Skupština usvojila, uvođenje kriznog poreza na plate iznad prosjeka. Tako je porez na plate iznad 480 eura povećan sa devet na 15 odsto. Ubrzo nakon kriznog, povećan je i PDV sa 17 na 19 odsto. Iako su brojna udruženja poslodavaca upozoravala da se to ne radi, većina u parlamentu je odlučila da se PDV poveća, pod izgovorom da je najmanji u regionu.
Taman kad se povećao PDV, novi šok, Vlada je tražila uvođenje stečaja u Kombinat aluminijuma, najvećeg izvoznika u zemlji. Uvođenje stečaja u KAP značilo je plaćanje 100 miliona iz budžeta, zbog garancija izdatih za kredite fabrike, prinudan odlazak iz fabrike oko 500 radnika i neizvjesnu budućnost za radnike koji su ostali u fabrici. KAP i dalje radi, ali je u privatnom vlasništvu. Stečaj još nije okončan, kupac imovine Veselin Pejović još nije isplatio novac za imovinu, dok su radnici bez odmora od juna 2013.
Nakon KAP-a, stečaj je uveden i u Rudnik boksita, a imovina te fabrike je takođe Pejovićeva, odnosno njegove firme Uniprom.
U mandatu 40. Vlade započeta je izgradnja prioritetne dionice autoputa Bar–Boljare od Smokovca do Mateševa. Mnogi smatraju da Crna Gora u ovakvoj finansijskoj situaciji nije trebalo da se zadužuje još milijardu eura za 41 kilometar puta. Predlagane su i alternative, poput brze ceste, ali u Skupštini je većina izglasala zakon i gradnja je počela 11. maja. Rok za izgradnju je 11. maj 2019. Od 2013. započela je i gradnja turističkih rizorta Luštice i Porto Novog, dok je Porto Montenegro promijenio vlasnika. Pod zakup je dato ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula, dok su nedavno usvojeni i aneksi za hotele Sveti Stefan i Kraljičinu plažu, koji su godinama bili u Skupštini i čekali na glasanje. Tim aneksima zakupcu tih hotela date su brojne pogodnosti.
Vlada je uspjela da privatizuje Novi duvanski kombinat, ali ne i da proda Kraljičinu plažu kod Bara. Propao je i još jedan tender za Institut Igalo, čijoj su se prodaji protivili i opozicija, i radnici, i nevladin sektor. Početkom mandata oštro se krenulo sa najavom raskida ugovora za hotele koji nijesu poštovani, međutim, za četiri godine raskinut je samo ugovor za hotel „Jezera“ i „Planinku“. Ugovor za Centar Igalo je aneksiran, kao i za „As“, ali je u međuvremenu procedura raskida ugovora za hotel u Perazića dolu. Epilog tog raskida, gdje je za aneks data falsifikovana garancija od tri miliona, vjerovatno će biti na sudu.
D.M.
Mini-elektrane glavni biznis
U poslednje četiri godine gradnja mini-hidroelektrana (mHE) doživjela je pravu ekspanziju. Razlog je taj što je zagarantovan otkup struje iz obnovljivih izvora i podsticajna cijena te energije, koju plaćaju građani. Vlada je donosila uredbe za plaćanje podsticaja, a firme bliske DPS-u masovno su počele da se bave tim poslom. Zasad po broju mHE dominira Hidroenergija, firma Olega Obradovića, Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, dok se tim poslom bave i premijerov kum Vuk Rajković, kao i sin Blažo, koji je prošle sedmice dobio koncesiju na 30 godina.
Podsticaj za proizvodnju struje iz mHE plaćaju građani preko računa za struju. Na prosječnom računu za struju podsticaj je 2013. iznosio dva-tri centa, a sada je oko 50 centi. Lani je za povlašćene proizvođače isplaćen milion eura, a ove godine do septembra 2,9 miliona.
Spoljnotrgovinski deficit povećan 240 miliona
Penzije i plate, prema podacima Monstata, ostale su skoro na istom nivou kao i na kraju 2012, kada je izabrana 40. Vlada. Prosječna plata na kraju 2012. bila je 497 eura, a u avgustu 502 eura. U istom periodu penzije su iznosile 279, odnosno 284,9 eura. Podaci Monstata pokazuju i da je spoljnotrgovinski deficit povećan za oko 240 miliona eura. Tu smo uporedili podatke za avgust 2013. i ove godine.