Nakon najava iz Vlade da zbog održivosti finansija treba da uštedi kroz smanjenje naknada za majke i dječji dodatak, u sanacionom planu, koji je sastavni dio budžeta za narednu godinu, Vlada, takođe tvrdi da su ranije mjere fiskalne politike „dovele do visokog nivoa deficita i rasta javnog duga prvenstveno u cilju redovnog izmirenja obaveza po osnovu mandatornih troškova, prije svega izdataka za penzije i socijalna davanja“, naveli su iz Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora.
– Naprotiv, put ka krahu javnih finansija počeo je nizom neodgovornih vladinih odluka koje je donosila isključivo u privatnom, a ne interesu građana, a sada ih ne pominje, već oštricu krize prebacuje na socijalno najugroženije kategorije stanovništva, od kojih su mnogi upravo oni koje je svojom politikom u prethodne tri decenije ostavila bez posla i primorala ih da se zadovolje socijalom ili mizernim penzijama. Iako sada tvrdi da socijalni izdaci predstavljaju ogromno opterećenje za budžet, Vlada Crne Gore je 2008. bila krajnje izdašna prema Prvoj banci i tada nije mnogo brinula kako će se državna pomoć banci u većinskom vlasništvu Aca Đukanovića odraziti na likvidnost budžeta – naveli su iz MANS-a.
Podaci, koji su u posjedu Istraživačkog centra MANS-a, pokazuju da je upravo kreditna podrška Prvoj banci bila uvod u zaduženja države radi održavanja likvidnosti i finansiranja budžeta, da bi u narednim godinama Vlada nastavila da enormno pozajmljuje novac kako bi pokrila svoje nove, promašene odluke da pomaže i druge privatne biznise, prije svega Kombinat aluminijuma i Rudnike boksita u Nikšiću.
– Država Crna Gora je 2007. godine imala suficit budžeta od 172 miliona eura, dok se u toj godini kreditno zadužila za zanemarljivih dva miliona eura. Međutim, Vlada je u 2008. Prvoj banci odobrila kreditnu pomoć od 44 miliona eura i dodatno od privatnih banaka otkupila komercijalne kredite od 26 miliona, čime je napravila prvu veću „rupu“ u budžetu. Nije poznato da li je ikada izrađena ozbiljna analiza koja bi pokazala kako i koliko će se pomoć bankarskom sektoru odraziti na likvidnost državne kase, ili se pošto-poto spasavao privatni biznis porodice Đukanović. Ovo naročito iz razloga što je iste godine u Skupštini usvojen zakon kojim se Vlada obavezala na isplatu zaostalih penzija u iznosu od 105 miliona eura, a u narednim godinama je trebalo servisirati i dugove po osnovu restitucije, stare devizne štednje, preuzetih obaveza državnih javnih preduzeća – navode iz Istraživačkog centra.
Iz MANS-a ističu da je već te 2008. godine Vlada je počela sa kratkoročnim pozajmicama u iznosu od 7,5 miliona, da bi u narednoj 2009. bila primorana da se kratkoročno zaduži još 65 miliona, dok su zajmovi po osnovu dugoročnih kredita ugovoreni u iznosu od 145 miliona.
– Iako je Vlada te 2009. ostvarila prihod od privatizacije od 107 miliona eura, od čega je većina novca dobijena prodajom manjinskog paketa akcija u Elektroprivredi Crne Gore, kao većinski vlasnik kompanije je odlučila da taj novac odmah „upumpa“ u Prvu banku, gdje je ostao zarobljen i narednih godina.
A koliko je pomoć bankarskom sektoru uticala na javne finansije pokazalo se i sledeće 2010. godine, kada je Vlada pozajmila novih 225 miliona eura, od čega je 200 miliona prikupila putem emitovanja hartija od vrijednosti na inostranom tržištu. Ipak, ogroman skok zaduženja u toj godini nije bio crveni alarm Vladi, već je dodatno izdala garancije za kredite KAP-u, Željezari Nikšić, Pobjedi, Melgoniji, Crnogorskoj plovidbi – navode iz MANS –a.
Zbog pada garancija, kako su istakli, od kojih su najveće bile za KAP i Rudnik boksita, Vlada je u periodu od 2011. do kraja 2013. platila oko 190 miliona.
– To je javne finansije dodatno „gurnulo“ na dolje i istovremeno uvećalo nivo godišnjih zaduženja sa 234 miliona u 2011. do čak 832 miliona eura u 2015. godini – naveli su iz MANS-a.
Iz MANS-a su istakli da Vlada procjenjuje da će u narednim godinama morati da se prosječno zadužuje pola milijarde eura.
– Ta procjena je upitna i realnije je očekivati da će taj iznos biti veći – naveli su iz Istraživačkog centra.
J.V.
Tajkunima opraštaju 650 miliona poreskog duga
Predlog zakona o budžetu za narednu godinu je neprihvatljiv za Građanski pokret URA i pokazao je da se javne finansije i dalje nalaze u zabrinjavajuće lošem stanju, kazao je član koordinacionog odbora te partije Miloš Konatar, na jučerašnjoj konferenciji za medije.
Konatar je istakao da Vlada planira da u narednoj godini građane zaduži za dodatnih 454 miliona, što je 25 odsto ukupnog budžeta, a 2,2 milijarde do 2020.
– Tim tempom zaduživanja javni dug će već na kraju naredne godine dostići nivo od tri milijarde eura, odnosno 74,75 odsto BDP-a – kazao je on. Konatar je naglasio da zabrinjava i činjenica da će u narednoj godini samo za kamate biti plaćeno 95,3 miliona eura, a do 2020. godine po tom osnovu biće plaćeno ukupno 365 miliona.
– Umjesto solidarnosti sa građanima, Vlada pokazuje solidarnost sa bliskim tajkunima i propalim biznismenima, opraštajući im 650 miliona, jer je sanacionim planom kao naplativi poreski dug predvidjela samo 12 miliona – rekao je on.
U kakvom stanju se trenutno nalaze državne finansije najbolje, kako je kazao, govori podatak da će se Crna Gora naredne i do 2020. godine, dnevno zaduživati 1,5 miliona. Istakao je i da je budžetom predviđeno povećanje izdataka za službena putovanja od 297 hiljada, odnosno šest odsto, a za dječje dodatke smanjenje od 1,3 miliona, ili 27 odsto. Takođe, troškovi reprezentacije u narednoj godini biće veći 92 hiljade, ili 20 odsto, troškovi advokatskih i notarskih usluga 1,1 milion, ili 33 odsto, a konsultantske usluge deset miliona, odnosno 34 odsto.