Lista blokiranih preduzeća Centralne banke koja je svakog mjeseca duža za otprilike 50 preduzeća pokazuje da privreda u državi nikada nije bila u gorem stanju. Računi su najčešće u blokadi zbog poreskog duga, međutim, bilo je i drugih zahtjeva za blokadu kao što su sudske presude, potraživanja povjerilaca i slično.
Na spisku preduzeća koja su blokirana u martu ove godine su 54 kompanije više nego u februaru, a u februaru je bilo oko 60 preduzeća više nego u januaru. Dakle, zvanični podaci pokazuju da se svakog mjeseca blokiraju po dva preduzeća. Tako je u prošloj godini na primjer svakog dana u prosjeku bilo blokirano po jedno preduzeće. Već u januaru lista blokiranih preduzeća u odnosu na prethodni mjesec bila je duža za preko sto preduzeća u odnosu na decembar 2015. godine, a broj blokiranih preduzeća na početku 2016. godine dostigao je 15 hiljada, što je rekord u poslednjih pet godina. U februaru su blokirane još 32 nove kompanije, a u martu je crna lista Centralne banke bila za isto toliko preduzeća duža u odnosu na februarsku. U aprilu prošle godine je broj blokiranih preduzeća porastao za oko 30, dok je u maju, odnosno junu spisak bio „bogatiji” za 62 preduzeća, odnosno 30 kompanija.
Jedino je u julu na crnoj listi bilo 36 preduzeća manje u odnosu na prethodni mjesec. Već narednog mjeseca trend rasta se nastavlja, pa je crna lista CBCG u avgustu „bogatija” za 33 preduzeća, odnosno u septembru za 90 preduzeća. U oktobru je bilo 30 preduzeća više, a u novembru 64.
Prema poslednjimm podacima trenutno je u blokadi je 15.590 kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata, Poreske uprave i CBCG. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3.460 je u evidenciji CBCG, ali se ne nalaze u CRPS-u. Iznos na koji su kompanije blokarane variraju od 15 centi pa sve do 15 miliona eura.
Na crnoj listi CBCG od početka godine su bez prestanka gotovo sve kompanije u vlasništvu Dragana Brkovića, koji je sa dugom od preko deset miliona eura jedan od najvećih poreskih dužnika. Osim njega, na listi od početka godine u kontinuitetu su i kompanije u vlasništvu Duška Kneževića, te zatvoreni fond Eurofond kojim upravljaju lica bliska investitoru Veselinu Baroviću. Nerijetko se blokiraju računi državnih kompanija, na primjer Plantaža ili nekog od željezničkih preduzeća, ali ti računi zbog isplate plata zaposlenima budu u blokadi svega nekoliko dana. Od državnih kompanija najduže je u blokadi račun fabrike „Radoje Dakić”, i to skoro 16 godina, međutim, uvođenjem stečaja u to preduzeće njih više nema na spisku.
Prema riječima predstavnika SDP-a Čedomira Radičevića ambijent za poslovanje privrednih subjekata je sve gori, što za posledicu ima pad u njihovom poslovanju i sve češće nelikvidnost.
– Razni povjerioci preko sudskih izvršilaca blokiraju račune preduzeća preko Centralne banke, odnosno prema komercijalnim bankama, preko kojih povjerioci nastoje da se naplate. Ovaj trend je, nažalost, multiplikativan, što znači da će se „virus nelikvidnosti” sve više širiti jer odgovarajuća „vakcina” za njega ne postoji. Zapravo jedini način je putem „šok terapije” a što bi jedino mogla pokrenuti vlada diskontinuiteta – rekao je Radičević.
B.Ma.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.