Na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva, u toku 2016. godine, kao i od početka ove godine, zaključno sa početkom maja, Privredni sud je dostavio ukupno 36 predmeta u kojima postupa ili je postupao taj sud.
Kako su za „Dan” kazali iz Privrednog suda, na čijem je čelu Blažo Jovanić, radi se o predmetima u svim referatima.
– Od ukupnog broja predmeta koji su dostavljeni na zahtjev tužilaštva, 20 predmeta odnosi se na postupke stečaja koji su u toku ili su okončani. Stoga, ocjenu o tome da li se radi o spornim zahtjevima za uvođenje stečaja ili su u pitanju drugi razlozi zbog kojih su upućeni predmeti, u daljem postupku može dati samo nadležno tužilaštvo, po čijim zahtjevima ovaj sud uvijek blagovremeno postupa. Ukazujemo da sudije koje postupaju u predmetima stečaja, nijesu do sada uočile zloupotrebu instituta predloga za otvaranje stečajnog postupka u označenom periodu – naveli su iz Privrednog suda.
Na pitanje u koliko je sudskih sporova u prošloj, kao i od početka ove godine, u kojima je postupao Jovanić, traženo njegovo izuzeće i koji su najčešći razlozi istaknuti u tim zahtjevima, iz Privrednog suda su kazali da je u prošloj i od početka godine za njegovo izuzeće podnijeto osam zahtjeva.
– Razlozi koji su uglavnom isticani u zahtjevima odnose se na upravljanje postupkom, kao što su ocjena u pogledu izvođenja predloženih dokaza, te nezadovoljstvo stranaka zbog donijetih odluka, što shodno odredbama Zakona o parničnom postupku, nijesu razlozi za izuzeće, pa su svi zahtjevi od strane predsjednika Višeg suda odbijeni kao neosnovani. Takođe, u jednom predmetu je traženo izuzeće i predsjednika suda, iz razloga što je predsjednik odbio zahtjev za izuzeće drugog sudije u predmetu u kom postupa, i taj zahtjev je takođe odbijen kao neosnovan – kazali su iz Privrednog suda.
Advokat Veselin Radulović smatra da je teško vjerovati da je samo 36 predmeta u kojima su prepoznate sumnjive radnje, posebno onih koji se tiču stečajnog postupka.
– Simptomatičan je podatak da je tako mali broj slučajeva prijavljen tužilaštvu. Podsjećam da je svaki sudija dužan da po službenoj dužnosti prijavi sumnju u izvršenje nekog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Ono što je do sada bila praksa svih sudova, pa i Privrednog, jeste da oni tu svoju obavezu do sada nijesu poštovali – rekao je on.
Radulović smatra da bi bilo interesantno vidjeti koja je struktura tih krivičnih djela za koje se sumnja da su izvršena.
– Broj stečajnih postupaka i način na koji su oni vođeni nametao je i nameće obavezu Privrednom sudu da tih prijava tužilaštvu bude mnogo više – rekao je on.
Prema riječima Radulovića, problematična je pojava da je veliki broj stečajnih postupaka u prethodnom periodu uveden u preduzeća na predlog vlasnika.
– Manje-više se zna da se u dosta tih sudskih postupaka radilo o zloupotrebama od strane vlasnika i odgovornih lica u tim privrednim društvima, ali je izostala reakcija i Privrednog suda i tužilaštva – kazao je Radulović.
U prošloj godini stečaj je uveden u 660 preduzeća.
J.V.
Za preduzeća u reorganizaciji moguć reprogram
Odgovarajući na pitanje da li je i kojim preduzećima u stečaju reprogramiran poreski dug, iz Privrednog suda su podsjetili da je na nedavno održanoj godišnjoj konferenciji za novinare, povodom predstavljanja izvještaja o radu tog suda za prošlu godinu, Jovanić saopštio da nije reprogramiran poreski dug stečajnih dužnika kod kojih se vodi stečajni postupak. To iz razloga što za to ne postoje zakonske mogućnosti, a posebno imajući u vidu odredbe Zakona o stečaju, odnosno način i redosled namirenja prijavljenih potraživanja stečajnih povjerilaca, u skladu sa isplatim redovima koji su definisani tim zakonom.
– Ukoliko je reprogramiran dug onih privrednih subjekata koji se nalaze u reorganizaciji, onda se u tom slučaju ne radi o stečajnim dužnicima, jer ta privredna društva funkcionišu na isti način kao i ostali subjekti u privredi i nijesu više u stečaju. Privredni sud u okviru svoje nadležnosti ne vodi evidenciju da li je na poziv Poreske uprave neko od tih privrednih subjekata koji su u reorganizciji podnio zahtjev za reprogram duga, te da li je istima Poreska uprava odobrila da se dug reprogramira, u skladu sa uslovima koje je propisala – naveli su iz Privrednog suda.