Hidroenergija Montenegro, u kojoj 40 odsto udjela ima Oleg Obradović, jedan od osumnjičenih za aferu „Telekom”, založila je za kredit kod Prve banke pokretnu imovinu čija je knjigovodstvena vrijednost 17 miliona eura, pokazuju podaci iz Registra zaloga. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) Obradovića sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u privrednom poslovanju, a istraga protiv njega i Miodraga Ivanovića je pokrenuta zbog tri konsultantska ugovora iz 2005. godine, čija je vrijednost 2,3 miliona eura. Obojica su negirala navode iz naredbe o pokretanju istrage.
Advokat Veselin Radulović smatra da bi Obradoviću trebalo blokirati raspolaganje imovinom s obzirom na to da je 18 mjeseci, od novembra 2015. godine, pod istragom zbog sumnji u zloupotrebu službenog položaja.
– U ovom slučaju, kao i nizu drugih, tužilaštvo treba da koristi mehanizme koje im omogućava Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Ranije je to bilo propisano Krivičnim zakonikom i Zakonikom o krivičnom postupku. Tužilaštvo to ne radi i slučaj Obradovića nije jedini gdje se ne preduzimaju mjere predviđene zakonom. Zakonom je predviđeno zamrzavanje i oduzimanje imovine, prvo privremeno, a zatim i trajno, ako bi finansijska istraga pokazala da lice koje je osumnjičeno za koruptivna djela nije imovinu steklo zakonito – izjavio je Radulović za „Dan”.
Isti postupak, kako je naveo, bio je i u budvanskoj aferi iako tužilaštvo priča da je oduzelo imovinu.
– Nije Marovićima ništa oduzeto. Privremno je oduzeta imovina od pravnih lica. Tako da je tužilaštvo samo nastavilo sa istom praksom i u slučaju Obradovića. Da fingira borbu protiv korupcije i kriminala, a u suštini ne radi ništa, odnosno omogućava tim licima da imovinu za koju postoji sumnja da je stečena kriminalom, koristi za druge poslove – rekao je Radulović.
Funkcioner Demokrata Mijomir Pejović je kazao da imajući u vidu da se radi sve kako bi se afera „Telekom” zataškala i da je jedan od osumnjičenih izvjesno vrijeme pod „istragom”, iluzorno i utopijski bi djelovalo očekivanje da će SDT paralelno sa tim pokrenuti i finansijsku istragu, upravo iz razloga koji su više nego nedvosmisleni.
– Kako je moguće da je svakom u ovoj zemlji jasno šta se dogodilo sa privatizacijom Telekoma, a da jedino odgovorni iz SDT-a uporno drže zatvorene oči i ne preduzimaju radnje na koje ih zakon obavezuje – izjavio je Pejović.
Prema podacima iz Registra zaloga, premet zaloge Hidroenergije su pokretne stvari, oprema navedena u specifikaciji osnovnih sredstava čija je vrijednost procijenjena početkom aprila. Prijavu Registru zaloga je 28. aprila u ime Prve banke podnio izvršni direktor Milorad Pavlek.
Podaci iz katastra, međutim, pokazuju da je Hidroenergija, koja je vlasnik šest mini hidroelektrana (mHE), kod Prve banke kreditno zadužena ukupno 6,9 miliona eura. Najveći kredit podigli su u martu 2016. godine od 5,6 miliona eura sa rokom otplate od pet godina, dok su 21. aprila ove godine pozajmili 1,3 miliona eura. Godišnja kamatna stopa za kredit od 1,3 miliona eura je 5,5 odsto, a na dan potpisivanja ugovora iznosi 5,61 odsto na godišnjem nivou i podložna je promjenama. Krajnji rok otplate kredita od 1,3 miliona je 18. mart 2021. godine, pokazuju podaci iz katastra.
Prema tim podacima, pod hipoteku za ta dva kredita kod Prve banke, čiji je najveći akcionar Aco Đukanović, stavljena je hidrocentrala u katastarskoj opštini Šekular u opštini Berane. Sjedište Hidroenergije, osnovane 2007. godine, upravo je u toj opštini na sjeveru.
Istraga o privatizaciji Telekoma pokrenuta je krajem 2011. godine, nakon što su američke vlasti saopštile da imaju dokaze da je privatizaciju Crnogorskog telekoma pratila korupcija. Vlasti SAD su utvrdile da je Mađar telekom pri kupovini Telekoma podmitio više crnogorskih zvaničnika sa ukupno 7,35 miliona eura.
Pravni zastupnik američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) Robert Dodž izjavio je da posjeduju dokumenta i dokaze na osnovu kojih su došli do zaključka da je Mađar telekom sa više od sedam miliona eura podmitio najmanje dva vladina zvaničnika i „sestru najvišeg vladinog zvaničnika koja se bavi advokaturom” u postupku kupovine Telekoma 2005. godine. Slučaj je okončan, a američki organi su jedan dio dokumentacije dostavili crnogorskom tužilaštvu. U međuvremenu su Dojče telekom i njegova kćerka firma Mađar telekom pristali da plate skoro 100 miliona dolara da njujorški Okružni sud ne bi nastavio proces. Dojče telekom je, navodno, preko svoje podružnice Mađar telekom crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije Crnogorskog telekoma isplatio višemilionski mito, a u tužbi američke Komisije za hartije od vrijednosti je navedeno da su podmićivanje u Crnoj Gori u ime Mađar telekoma omogućila tri direktora, i to preko četiri lažna ugovora o konsultantskim uslugama ukupne vrijednosti sedam miliona i 350.000 eura. Obradović je, navodno, supotpisnik dva, a Ivanović jednog od četiri konsultantska ugovora sklopljena 2005. godine za koje je američka istraga utvrdila da su lažni.
Pritom, kako je ustanovila američka Komisija, jedan od ta dva ugovora poslužio je da se sestri najvišeg zvaničnika vlade isplati dio ili čitav iznos. Američka komisija u svojoj tužbi tvrdi da je dva ugovora sa kompanijama koje u svom nazivu imaju riječi Sigma i Roli (Rawleigh), sklopila ćerka kompanija Mađar telekoma. Ugovor sa Sigmom sklopljen je u maju 2005. godine, ali je datiran na 6. april 2005, nepun mjesec dana nakon što je Mađar telekom zvanično postao većinski vlasnik Crnogorskog telekoma. Potpisao ga je jedan od članova tadašnjeg odbora direktora i Obradovićev kolega Tomaš Morvai, protiv kojeg je Komisija pokrenula tužbu. Vrijednost tog ugovora bila je 2,88 miliona, od čega je „sestri tadašnjeg najvišeg zvaničnika Vlade koja se bavi advokaturom” isplaćen dio ili cio iznos od 580.000.
Sestra bivšeg premijera, Ana Đukanović negirala je navode SEC-a i tužila „Dan”, „Vijesti” i „Monitor” zbog serije tekstova koji je povezuju sa aferom „Telekom”. Domaći sudovi su presudili u njenu korist.
Bivša ambasadorka SAD Sju Kej Braun je u više navrata istakla da američke vlasti imaju dokaze da je bilo korupcije u privatizaciji Telekoma i tražila sprovođenje istrage u Crnoj Gori.
SDT za sve to vrijeme još prevodi dokumentaciju u vezi sa privatizacijom Telekoma, a prema riječima vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića nije im dostavljena kompletna dokumentacija.
D.M.
Vlasnici šest mini-elektrana
Pored Obradovića, koji ima 40 odsto udjela u Hidroenergiji preko Hemere kapital, vlasnici po 30 odsto tog društva su Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović.
Hidroenergija se bavi proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora i do sada je najviše zaradila od svih kompanija od tog posla. Oni imaju u vlasništvu šest mHE, a prva je počela sa radom u maju 2014. godine. Od tada, pa zaključno sa martom ove godine zaradili su od proizvodnje struje oko 3,5 miliona eura. Najviše su zaradili u 2016. godini, skoro dva miliona eura.
Proizvodnja zelene energije iz mHE je unosan i siguran posao iz razloga što je otkup struje povlašćenim proizvođačima zagarantovan i plaća im se po podsticajnoj cijeni. Taj podsticaj, to jest, razliku od tržišne do podsticajne cijene, plaćaju građani preko računa za struju.
Izgradnjom mHE se, osim Hidroenergije, bave sin bivšeg premijera Blažo Đukanović, Vuk Rajković, kum Mila Đukanovića, šura Igora Lukšića...
Pozajmljivali i od IRF-a
Osim kredita kod Prve banke, Hidroenergija je prije nekoliko godina za izgradnju mini-elektrana podigla kredit kod Investiciono-razvojnog fonda (IRF) od pet miliona eura. Za tu pozajmicu su dobili kamatu od 4,5 odsto, a rok otplate kredita im je 10 godina. Prema podacima iz izvještaja IRF-a za 2013. godinu, Hidroenergija je za prve dvije mHE koje je izgradila platila 3,5 miliona eura, dok za još tri planira da utroši devet miliona.