Ministarstvo finansija (MF) pristalo je da podigne osnovicu za oporezovanje pošiljki koje se naručuju putem interneta. Umjesto predloženih 22 eura, što je naišlo na žestoku osudu javnosti, predložili su da se poveća na 75 eura. Do sada se porezom na dodatu vrijednost (PDV) nijesu oporezivale pošiljke ispod 150 eura.
Pomoćnik ministra finansija Novo Radović je kazao da je, prema podacima Pošte, u 2016. godini bilo 319 hiljada pošiljki i da nema razloga da se pošiljke ne oporezuju.
– Poreska osnovica je drastično smanjena, ali u Makedoniji i Hrvatskoj je takođe 22 eura, dok je u Srbiji i BiH 50 eura. S obzirom na to da je kod nas dosad neoporezivo bilo 150 eura, dobro bi bilo da polako idemo ka tom smanjenju, pa bila polovina toga i to je prihvatljivo – rekao je Radović na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju.
On nije znao koliko je iznosila prosječna cijena pošiljki u prošloj godini, te koliko bi se novca po tom osnovu lani prihodovalo. Nije znao ni da kaže kako je Vlada sada došla do iznosa od 75 eura, niti kako je prvobitno odredila da to budu 22 eura.
Ovaj namet Vlada će da uvede kroz izmjene i dopune PDV-a. Većina u Odboru je juče podržala izmjene i dopune Zakona o PDV-u, kojim je predviđeno i povećanje PDV-a sa 19 na 21 odsto od 1. januara, iako je iznijela niz kritika na račun ovog predloga. Kritika je bilo i na račun predloga o povećanju akciza na niz proizvoda, koja je takođe usvojena, kao i fiskalna strategija do 2020. godine. Povodom uvođenja nameta na pošiljke, juče se oglasila Liberalna partija (LP) i navela da će zahtijevati da se građani oslobode dodatnih nameta i poreza na poštanske, odnosno da se odbace izmjene Zakona o PDV-u.
– Ovakav namet građanima je neprihvatljiv. Slobodno tržište u demokratskoj zemlji predviđa što manje regulacija i nameta građanima u cilju što veće cirkulacije dobara, roba i usluga, odnosno pospješivanje trgovine i razmjene. Ovakva mjera Vlade samo će zaustaviti tržište, smanjiti promet robe i obeshrabriti građane da trguju sa ino tržištem – rekao je portparol LP-a Amar Borančić.
Prema njegovim riječima, robu kupljenu onlajn trgovinom građani uglavnom koriste za ličnu upotrebu i nonsens je da na robu takvog karaktera bilo ko pridodaje carinske i poreske namete.
Predrag Sekulić (DPS) je na sjednici naveo da će se povećanje PDV-a odraziti na konkurentnost države, posebno u odnosu na region jer Srbija, Makedonija i BiH imaju manji PDV nego Crna Gora. Filip Vuković (DPS) je naveo da ako se pogoršaju uslovi za razvoj ekonomije, onda nema njenog razvoja. Posebno mu je zasmetalo uvođenje akciza na ugalj.
– Upoređivanje stope PDV-a u Crnoj Gori sa Evropom je neumjesno, da ne budem pregrub i kažem nepristojno. Suština problema je što smo mala država sa velikim državnim aparatom. Niko ne radi u realnom sektoru, a 52 hiljade rade u administraciji – rekao je Vuković.
On je bio uzdržan po pitanju PDV-a i fiskalne strategije, dok je bio protiv povećanja akciza. To je prvi put u ovom sazivu da je poslanik DPS-a glasao protiv predloga Vlade.D.M.
Peticija za ukidanje poreza
Nakon što je Vlada predložila da se oporezuju pošiljke iznad 22 eura, građani su pokrenuli peticiju da se ukine član Zakona o PDV-u kojim je to predviđeno. Kada se prikupi pet hiljada potpisa, zahtjev će sa potpsiima biti proslijeđen Ministarstvu finansija i Vladi. Peticija je pokrenuta u ponedjeljak, a juče do 18 sati je prikupljeno 3,7 hiljada potpisa.
PDV dižu da se lakše zaduže
Jovanka Laličić (DPS) je navela da će povećanjem PDV-a doći do povećanja sive ekonomije i pitala hoće li se PDV vratiti na 19 odsto 2020. godine, ukoliko se ispune parametri iz strategije. Petar Smolović (DPS) je kazao da nije oduševljen povećanjem PDV-a i dodao da će ovo pogoršati investicioni ambijent. Upitao je i na šta će se utrošiti novac koji se prihoduje od stezanja kaiša, odnosno dizanja PDV-a.
Pomoćnica ministra finansija Iva Vuković je odgovorila da PDV dižu kako bi se mogli povoljnije zadužiti u narednom periodu i kako bi pobošljali kreditni rejting. Dodala je i da su izabrali mjere koje najmanje utiču na ekonomski rast.
Odbor je usvojio i izmjene Zakona o energetici, kao i Zakon o Prestonici, kojim se opštini Cetinje daje jedan odsto tekućeg budžeta što je oko 10 miliona eura.