Zbog petlje Smokovac, koje nema u ugovoru o izgradnji prioritetne dionice autoputa Bar–Boljari, projekat vijeka neće biti završen u dogovorenom roku, odnosno do 11. maja 2019. godine, potvrdilo je „Danu” više izvora upoznatih sa „projektom vijeka” u Crnoj Gori.
Osim što petlje nema u ugovoru, kao ni u idejnom projektu, Vlada i kineski CRBC tek treba da se dogovore o mnogim detaljima u vezi sa petljom Smokovac, od dizajna, geoloških istraživanja, preko izgradnje, do cijene.
Prema našim pouzdanim informacijama, da bi počela gradnja petlje potrebno je prvo uraditi njen dizajn, a potom i geološka ispitivanja, a kad se sve to završi tek onda može da se počne sa eksproprijacijom zemljišta. Trenutno Vlada nema ni plan eksproprijacije, niti ima para u budžetu za tu namjenu. Izgradnja petlje ne može početi prije nego što se završi postupak eksproprijacije.
Za izgradnju petlje biće potrebno od 10 do 12 mjeseci. S obzirom da se Vlada i Kinezi još nijesu dogovorili ni oko plaćanja za dizajn i izgradnju petlje, niti su se dogovorili koliko će to sve ukupno da košta, a prije toga se ne može početi ni sa eksproprijacijom koja takođe može da potraje, rok za završetak radova zbog Smokovca će, kako nam je kazalo više izvora, 99 odsto biti probijen.
S obzirom da je Vlada formirala komisiju za pregovore sa Kinezima u vezi sa petljom, te da je i premijer Duško Marković kazao da će petlja vjerovatno biti plaćena novcem predviđenim za nepredviđene troškove, na koje se može potrošiti oko 80 miliona eura, najvjerovatnije će se zbog petlje praviti aneks ugovora kojim će biti definisan novi rok za završetak radova. Prema sadašnjem ugovoru, Kinezi bi plaćali penale ukoliko u roku ne završe autoput, ali pošto situacija sa petljom nije njihova krivica već vladina, onda će izvršna vlast morati da pristane na produžetak ugovora. Naravno, sve pod uslovom da se sa Kinezima dogovori oko uslova za izgradnju petlje.
CRBC je od početka realizacije projekta imao problema. Najviše su ih usporile građevinske dozvole, na koje su dugo čekali, zbog čega su u jednom momentu kasnili sa radovima, ali su uspjeli da uhvate korak u skladu sa planiranom dinamikom prije početka realizacije projekta.
Kinezi su, prema našim informacijama, duže od godinu dana ukazivali Vladi na problem sa petljom Smokovac, koje nema ni u idejnom projektu, niti je predviđena ugovorom potpisanim 2014. godine. Vlada je, dakle, zaboravila da u ugovor stavi petlju Smokovac koja je mjesto priključka na autoput Smokovac–Uvač–Mateševo.
Ukoliko se Vlada ne dogovori sa Kinezima o izgradnji petlje, može da traži drugog izvođača. Tu je, prema nezvaničnim informacijama, kao jedna od varijanti pominjan „Bemaks”, ali se od toga zasad odustalo jer ta firma zbog drugih radova na autoputu nema kapaciteta da izgradi petlju.
Kinezi mogu grešku Vlade, koja je dovela sebe u nezavidan položaj, da iskoriste u svoju korist i da pristanu da urade petlju za mnogo veći iznos od realnog. Radovi na petlji bi trebalo da koštaju između 30 i 40 miliona eura, ali će petlja sa svim troškovima koštati mnogo više. Na Smokovcu je 40 kuća, a treba izmjestiti i dalekovode, i to su sve troškovi koje će Vlada platiti preko cijene koju dogovori sa Kinezima. Cijena eksproprijacije će se takođe mjeriti milionima eura.D.M.
Ministri uporno ćute
„Dan” je juče poslao pitanja Ministarstvu saobraćaja u vezi sa petljom i probijanjem rokova, ali, baš kao i u 99 odsto slučajeva do sada, odgovore nijesmo dobili. Otkako je počela realizacija projekta autoputa, Ministarstvo saobraćaja je samo jednom odgovorilo „Danu” na pitanja. Praksu neodgovaranja na pitanja započeo je Ivan Brajović, a nastavio ju je i njegov naslednik Osman Nurković.
Iz tog ministarstva u nekoliko navrata nijesu htjeli da daju ni osnovne podatke o realizaciji projekta. Komunikacija je nemoguća i sa CRBC-om, zato što ništa ne mogu da odgovore medijima ako im to prethodno ne dozvoli Ministarstvo saobraćaja. Ta mogućnost zabrane je ministarstvu data ugovorom sa Kinezima.
U pitanju je najskuplji projekat u istoriji Crne Gore, koji po ugovoru košta 809,6 miliona, ali će, kada se uvrste svi dodatni troškovi – kamate na kredit, kursne razlike, eksproprijacija, petlja, voda, struja – koštati preko milijardu eura.