Crnogorski pasoš nije najbolji na svijetu, ali nije ni najgori, ocijenio je za „Dan” profesor ustavnog prava na holandskom Univerzitetu Groningen Dimitri Kočenov. Nacionalnost Crne Gore rangirana je na 69. mjestu među više od 200 nacionalnosti, u sklopu nedavno objavljenog Henli&partners – Kočenov indeksa kvaliteta nacionalnosti. Henli je jedna od kompanija koja radi programe ekonomskog državljanstva.
– S obzirom na to da neke pozicije na listi dijele dvije ili tri nacionalnosti, objektivno govoreći, Crna Gora je blizu 100. pozicije – rekao je Kočenov.
Na prvom mjestu po indeksu je Njemačka, slijede Francuska, Danska i Island, dok je Avganistan najslabije rangiran.
Kočenov objašnjava da svako ima nacionalnost jedne ili više država, pri čemu snaga države nije direktno povezana sa kvalitetom nacionalnosti. Na unutrašnjem planu, indeks mjeri razvoj po mjeri čovjeka, ekonomski prosperitet i stabilnost. Spoljni faktori koji se analiziraju su sloboda putovanja i sloboda rada i organizovanja života u drugim zemljama.
– Ekonomski razvijene zemlje ne obezbjeđuju nužno najbolju nacionalnost. Kina je među najmoćnijim ekonomijama, ali njeni državljani nemaju previše mogućnosti izvan svoje države. S druge strane, Lihtenštajn je mala ekonomija, čiji državljani putuju bez viza i mogu da rade u skoro svim razvijenim zemljama – istakao je Kočenov.
Kvalitet crnogorske nacionalnosti Kočenov upoređuje sa karipskim i zemljama Balkana, među kojima su najbolje rangirane Hrvatska (30) i Srbija (66), dok su iza nas Makedonija (74) i Bosna i Hercegovina (77).
Kočenov je istakao da mala ekonomija nije najslabija tačka za crnogorski pasoš.
– Sa crnogorskim pasošem vi možete da organizujete život samo u Crnoj Gori, dok sa norveškim recimo možete da živite i radite u još čak 40 zemalja. Ako je mjerilo uspješnosti Njemačka, zemlja koja je najbolje rangirana i mjerimo je sa 100 posto, onda možemo reći da je Crna Gora na 39 odsto njemačkog kvaliteta – naveo je on.
Prema njegovim riječima, širenje bezviznog režima poboljšalo je rejting crnogorske naconalnosti, a šansa za dalji napredak je u pristupanju Evropskoj uniji i to će, kako je kazao, imati presudan uticaj.
– Članstvo u EU donijeće nedostajući faktor – mogućnost života i rada u velikom broju zemalja izvan Crne Gore. U poređenju sa zemljama Kariba, koje nude lako prijemčive i jeftine programe državljanstva u zamjenu za ulaganja, perspektiva članstva u EU glavna je prednost Crne Gore – objasnio je Kočenov.
Upozorio je da treba biti oprezan pri korišćenju budućeg članstva kao aduta.
– EU nema pravo uplitanja u pitanje državljanstva postojećih članica, ali ima sve ingerencije kad pričamo o zemljama kandidatima. Ukoliko se EU ne sviđa kako se program realizuje, Crna Gora bi mogla da izgubi kompetitivnu prednost u nuđenju ekonomskog državljanstva. S obzirom na to da je članstvo u EU jedan od ključnih ciljeva Crne Gore, Vlada treba da uzme u obzir mišljenje EU o samom programu – istakao je Kočenov.
Puna transparentnost i dubinska analiza, prema njegovim riječima, biće neizostavne u sprovođenju programa ekonomskog državljanstva.
– Brisel mora da provjeri sve aspekte zemlje prije davanja zelenog svjetla za članstvo. Ukoliko postoji i najmanja sumnja u korupciju, provjeru aplikanata ili neregularnost načina na koji se program ili tender sprovode, to može ozbiljno uticati na izglede članstva u EU. Ugrožavanjem članstva, automatski bi se anulirale i sve prednosti koje crnogorska nacionalnost može imati u odnosu na slične zemlje, koje se takođe bore za investicije kroz nuđenje državljanstava – zaključio je Kočenov.D.M.