Crna Gora je pored Srbije jedina od zemlja bivše SFRJ koje nemaju razvojnu banku. Makedonija, Hrvatska, Slovenija i Bosna i Hercegovina godinama unazad imaju razvojnu banku, koje neke od partija u vlasti i opoziciji imaju u svojim programima. Razvojna banka treba da podstiče razvoj zemlje i obezbjeđuje veća i povoljnija sredstva usmjerena na razvoj, prije svega nerazvijenih područja. Država, odnosno Vlada, međutim, ne pokazuje interesovanje da osnuje ovakvu bankarsku instituciju.
– U ovom trenutku ne razmatra se opcija osnivanja razvojne banke, s obzirom na to da država aktuelne potrebe i funkcije u ovom domenu ostvaruje preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF) – kazali su iz Ministarstva finansija (MF).
Sa njihovim mišljenjem je saglasan i ekonomski analitičar Predrag Drecun. On smatra da država u dobroj mjeri djeluje preko IRF-a i na taj način podstiče razvoj malih i srednjih preduzeća.
– Osnivanje nove državne banke bio bi vremenski i tehnički komplikovan proces, a ni naši međunarodni finansijski partneri ne bi to podržali. Zato država djeluje kroz IRF – kazao je Drecun.
Trebalo bi, kako je pojasnio, razmotriti koji bi interes države bio da osnuje banku.
– Da li je to regulacija kamatne stope, valorizacija potencijala, smanjenje nezaposlenosti ili još mnogo mogućih ciljeva... Odlučili smo se da svoje potencijale razvijamo kroz tržišne mehanizme, a ne kroz planove i analitičkim oruđima. Zato bi bilo nepopularno da država ima svoju banku jer bi morala da drži relativno visoke kamatne stope na plasmane, kao druge banke, a to je glavni prigovor komercijalnim bankama. Ako bi snizila kamatne stope, onda bi ta banka bila u zoni gubitaka. Banke se moraju baviti i depozitnim poslovima, pa bi državna banka morala da plaća i pasivne kamate – ocijenio je Drecun.
On je naglasio da velike države i te kako imaju svoje banke jer se to pokazalo korisnim u nekim kriznim trenucima, ali to mogu samo bogate države.
– Kad bi država imala banku gubitaka odmah bi bila kritikovana zašto na teret građana drži banku. Zato smatram da je IRF dobar okvir uzimajući u obzir našu situaciju. IRF je plasirao oko 200 miliona eura što je impresivan podatak. To je mnogo više od polovine banaka. Praktično je jedina razlika što IRF ne vrši skupljanje depozita. Drugi razlog zašto mislim da bi državna banka bila upitna jeste to što mi koristimo tuđu valutu, što drugim riječima kazano znači da moramo da je zaradimo. Sve u svemu, zasad je IRF dovoljan – zaključio je Drecun.
Sa njim nije saglasan potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica koji smatra da je Crnoj Gori neophodan temeljan preobražaj ekonomskog sistema.
– IRF je loše rješenje koje treba zamijeniti državnom razvojnom bankom. Za razliku od politizovanog IRF-a, državna razvojna banka imala bi nezavisni i korporativno usmjeren menadžment, kao i procedure oslobođene političkog uticaja i objektivne kriterijume za dodjelu finansijskih sredstava. U poređenju sa IRF-om, državna razvojna banka bi garantovala efikasnije i profesionalnije upravljanje finansijskim sredstvima, njihovo bolje usmjeravanje u razvojne projekte, ali i manji rizik od narastanja zaduženosti države – kazao je Koprivica.A.Đ.
Režim ne pokazuje volju
Koprivica je naglasio da trodecenijski režim nikad nije pokazao volju za konceptom razvojne banke.
– To iz razloga što mu treba klasični partijsko-oligarhijski kapitalizam, u kojem se favoriti režima, lica bez znanja i produktivnog preduzetničkog duha, lako i brzo bogate uz dosluhe i dilove, te nekontrolisano eksploatišu radnu snagu i prirodne resurse. Oni znaju da djelovanje razvojne banke jača privredu i intenzivira konkurenciju, a uređena i poštena konkurentska utakmica u naprednoj privredi je smrtni neprijatelj režimskih favorita koji teže monopolizaciji i kartelizaciji domaćeg tržišta na kojem bi oni ostali dominantni igrači – ocijenio je Koprivica.