Banke koje posluju u Crnoj Gori troškove obrade kredita naplaćuju nezakonito, smatraju pravnici i ekonomisti, dok bankari tvrde da se ti troškovi zakonito naplaćuju, kao i da je svaki klijent sa tim upoznat.
Advokat Dragomir Ćalasan, koji je zastupao klijente u slučajevima kredita u švajcarskim francima, smatra da banke koje posluju u Crnoj Gori troškove obrade kredita naplaćuju dva puta.
– U prvom slučaju direktno, prilikom zaključenja ugovora, kada klijent trošak obrade kredita plaća jedan do dva odsto, a drugi put kroz efektivnu kamatnu stopu. Nominalna kamatna stopa predstavlja dobit koju banka ostvari prodajom svoje robe, odnosno novca, a efektivna kamatna stopa je veća jer se njome obračunava faktor rizika i trošak obrade kredita. Efektivna kamatna stopa u sebi ima troškove obrade kredita, a klijenti i pored toga plaćaju to jedan do dva odsto, zavisno od poslovne politike banke – ocijenio je Ćalasan za portal RTCG i istakao da je trošak obrade kredita fiktivan, kako su tvrdile i njegove kolege iz Srbije.
– Sudovi u toj zemlji nijesu dozvolili da se dva puta plaća isti trošak – kazao je advokat.
Ocijenio je da u načinu naplate tog troška ima elemenata za tužbe.
– Nijesam još pisao tužbe, ali znam da neki advokati to već rade. Moje kolege u Srbiji, koje su podnosile tužbe po ovom osnovu, nijesu izgubile nijedan slučaj – izjavio je Ćalasan.
Prema mišljenju ekonomskog analitičara Vasilija Kostića, obrada kredita je zapravo naplaćivanje nečega što ne postoji.
– Dodjela kredita podrazumijeva da banka uradi sve što je povezano sa administracijom, jer su plasmani kredita njihov interes. Naplaćivati obradu kredita od jedan do dva odsto praksa je koju su banke uvele i faktički izmislile. To je naplaćivanje nečega što ne postoji. Sa stanovišta tržišne ekonomije i suštine bankarskog poslovanja – odobravate kredite i kada to uradite još naplaćujete administrativne troškove, to je van svake poslovne logike – istakao je Kostić.
Bankari, međutim, tvrde da sve rade u skladu sa propisima. Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković tvrdi da banke sve rade u skladu s propisima i međunarodnim standardima.
– Praktikovanje međunarodnih standarda u radu banaka kontrolišu međunarodne revizorske kuće, interna revizija, kontrola usklađenosti poslovanja po bankama kao posebna služba, supervizija CBCG i nikad nije bila upitna naplata naknada koja se naplaćuje, kako u regionu, tako i u svijetu – rekao je Pejaković i dodao da je u Srbiji bilo presuda u korist banaka.
– Tužbe se mogu očekivati i kod nas, ali sam siguran u pozitivan ishod za banke. U krajnjem, kako za tužioce, tako i za banke, kada se iscrpe sve instance u državi ostaje Strazbur. Ko će da snosi sve troškove? Da li klijenti ili advokati koji bi htjeli da se okoriste populističkim procesom? Da li imamo primjere iz neposredne prošlosti kako su prošli tužioci u sličnim populističkim pokušajima? Sa druge strane, imamo pozitivna iskustva iz Evrope, gdje je povodom ovog pitanja presuđeno u korist prava banaka da naplaćuju naknade – zaključio je Pejaković.
Istakao je i da naplata troškova obrade kredita nije ničim zabranjena. Portal RTCG koji se ovom temom bavio u okviru projekta, naveo je da je u Njemačkoj bilo više presuda gdje je, prema podacima hrvatske Udruge Franak, utvrđeno da je naplata troškova obrade kredita bila nepoštena.
– U toj zemlji regulator je naložio da se takve naplaćene nakande moraju refundirati dužnicima. Prema našim podacima, takva naknada se ne naplaćuje ni u ostalim zapadnim zemljama – rekao je predstavnik hrvatske Udruge Franak Denis Smajo.
D.M.
)){kind=small}
