Nerazumijevanje tužilačke istrage od strane velikoj broja državnih tužilaca i drugih relevantnih aktera u pravnom sistemu doprinosi nedovoljnoj saradnji između tužilaštva i policije, ocijenjeno je iz Instituta „Alternativa” (IA). Istraživač javnih politika u IA Dina Bajramspahić smatra da je porazno što se pet godina nakon sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu posvećene predmetu „Balkanski ratnik”, kada je konstatovan problem nekoordinacije službi i nedovoljne saradnje i komunikacije između policije i tužilaštva, isti problem prepoznaje kao ključna prepreka za postizanje rezultata u obasti organizovanog kriminala.
–Nažalost, tome doprinosi nerazumijevanje tužilačke istrage od strane velikoj broja državnih tužilaca, ali i drugih relevantnih aktera u našem pravnom sistemu, koji i dalje vide ulogu tužilaca samo i isključivo u dijelu ocjene dokaza koje je prikupila policija –navela je Bajramspahićeva u saopštenju.
Prema njenim riječima, to ima dvije posledice – pasivnu i nezainteresovanu ulogu tužilaca tokom istrage koju bi trebalo da vode i njihovo stalno čekanje na policiju.
–Sa druge strane, to stvara i nezadovoljnu policiju, koja ne vidi u čemu se sastoji to „tužilačko rukovođenje istragom” kad su prepušteni sami sebi. U takvoj atmosferi, i jedinima i drugima je ostavljeno da prebacuju odgovornost za nedostatak rezultata na drugu stranu – istakla je Bajramspahićeva.
Ona je podsjetila da je IA tokom prošle godine sproveo istraživanje o saradnji policije i tužilaštva, zasnovano na 27 intervjua sa sudijama, tužiocima i inspektorima.
–Istraživanje je pokazalo niz indikacija o problemima iz prakse – da tužioci nedovoljno učestvuju u radu s osumnjičenim, da često ne izlaze na mjesto izviđaja, da u radu tužilaštva postoji tendencija ubrzavanja istraga nauštrb prikupljanja podataka i tako dalje – predočila je Bajramspahićeva.
Kako je dodala, istraživanje je pokazalo da je komunikacija između tužilaca i policijskih službenika otežana usled nejasnih i nepreciznih instrukcija tužilaca i da je često svedena na telefonske razgovore.
–Ipak, pasivnosti državnih tužilaca najviše od svih faktora doprinosi nedostatak prakse utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja za loše rezultate, uz tolerisanje „napumpavanja” statistike predmetima od manjeg društvenog značaja, od kojih brojni čak i ne rezultiraju osuđujućom sudskom odlukom –ukazala je Bajramspahićeva.D.Ž
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
