Odbor za antikorupciju zatražio je od Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog tužilaštva da mu dostave poseban izvještaj o svom radu za period od početka godine do 1. juna. Odbor je tražio informacije o zaključivanju sporazuma o priznanju krivice i odloženog krivičnog gonjenja. U odluci odbora navodi se da je te informacije potrebno dostaviti najkasnije do 7. jula.
– Posebno je naglašeno da članovi Odbora za antikorupciju, na osnovu Zakona o tajnosti podataka, imaju pristup tajnim podacima, što podrazumijeva da VDT i glavni specijalni tužilac treba da dostave sve informacije i dokumenta sa oznakama tajnosti, nakon čega će biti donijeta odluka o formatu održavanja posebne sjednice odbora za ovu temu. Nakon dostavljanja posebnog izvještaja, odbor će zakazati posebnu sjednicu na kojoj će razmatrati izvještaj o radu Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog državnog tužilaštva za prošlu godinu, kao i posebni izvještaj koji je zatražen – navodi se u odluci Odbora za antikorupciju koju je potpisao Predrag Bulatović, predsjednik tog skupštinskog tijela.
Od specijalnog tužioca Milivoja Katnića i vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića zatraženo je da potrebne informacije i podatke dostave u roku od 15 dana.
Kako saznajemo, odbor posebno interesuju sporazumi o priznanju krivice koji su sklopljeni sa Svetozarom, Milošem i Draganom Marovićem i sa Lazarom Rađenovićem.
Zakonom o državnom tužilaštvu predviđeno je da su vrhovni državni tužilac i glavni specijalni tužilac na zahtjev Skupštine i nadležnog radnog tijela dužni da dostave posebne, odnosno, periodične izvještaje o svom radu u roku koji odredi Skupština ili nadležno radno tijelo.
Za krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, osim krivičnih djela terorizma i ratnih zločina, osumnjičenom, okrivljenom i braniocu može se dati predlog za zaključenje sporazuma o priznanju krivice, odnosno osumnjičeni, okrivljeni i branilac mogu državnom tužiocu predložiti zaključenje takvog sporazuma.
D.Ž.
Vraćanje novca
Sporazum o priznanju krivice sadrži i obavezu okrivljenog da u određenom roku vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela. Okrivljeni se sporazumom o priznanju krivice može obavezati na ispunjenje jedne ili više obaveza pod uslovom da je, s obzirom na prirodu obaveza, moguće da ih ispuni do podnošenja sporazuma o priznanju krivice sudu. Te obaveze mogu biti da otkloni štetnu posledicu nastalu izvršenjem krivičnog djela, ili da naknadi pričinjenu štetu, da ispuni dospjele obaveze izdržavanja, odnosno druge obaveze utvrđene pravosnažnom sudskom odlukom, da uplati određeni novčani iznos u korist humanitarne organizacije, fonda ili javne ustanove i da obavi određeni društveno korisni ili humanitarni rad.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.