Apelacioni sud je sredinom prošle godine, poslije 17 godina, stavio tačku na suđenje Veselinu Piletiću i oslobodio tog Podgoričanina optužbe da je 1999. godine iz koristoljublja ubio Milana Paljevića.
Piletić je nakon toga odlučio da podnese tužbu protiv države zbog materijalne i moralne degradacije. On će tužbu predati Osnovnom sudu početkom septembra, iako još uvijek nije precizirao odštetni zahtjev.
Piletić je za „Dan“ kazao da neko mora da snosi odgovornost za ono što je preživio u poslednje dvije decenije i što mu je povrijeđeno pravo na slobodu i pravo na rad. Za to vrijeme nije mogao da zasnuje radni odnos i pored toga što je u međuvremenu magistrirao. Crnogorskim sudovima bile su potrebne dvije decenije da zaključe da ne postoje dokazi koji bi ukazivali na njega kao počinioca ovog zločina. U tri sudska postupka promijenilo se više od 30 sudija, a održano je preko 100 ročišta.
Piletić je uhapšen u julu 1999. godine pod optužbom da je 14. jula 1999. u Park šumi na Zlatici ubio Paljevića, na podmukao način i iz koristoljublja, kako bi izbjegao da mu vrati dug. Na spisku dužnika koji je pronađen kod Paljevića nalazio se i Piletić, koji mu je, prema tom papiru, dugovao 27.000 tadašnjih maraka. Piletić je negirao da je bio dužan Paljeviću. Tvrdi da je posudio novac, ali i da je vratio dug. Od samog početka on je tvrdio da je nevin.
Viši sud je u decembru 2000. godine oslobodio Piletića. U presudi je obrazloženo da sva vještačenja, uključujući i DNK analizu, pokazuju da nije bilo dokaza da je Piletić kriv.
– Pištolj koji je pronađen kod Piletića nije odgovarao onom iz kojeg je Paljević ubijen. Na Piletićevoj odjeći nije bilo barutnih čestica, u kolima u kojima je pronađen ubijeni Paljević nije bilo Piletićevih otisaka prstiju, DNK materijal pronađen na odjeći ubijenog nije pripadao Piletiću – piše u toj presudi. Ključni dokaz na kom je tužilaštvo temeljilo optužnicu protiv Piletića bio je iskaz svjedoka Slavoljuba Šćepanovića. Šćepanović, koji je sa Piletićem boravio u istražnom zatvoru, tvrdio je da je u zatvoru čuo Piletića, dok su bili sami u sobi, kako govori „kuku, majko, šta učinih”, te kako mu je Piletić dao cjeduljicu na kojoj je pisalo da će ,,biti zaklan” ukoliko to ispriča inspektorima koji su dolazili da ga saslušaju u spuškom zatvoru.
U oslobađajućoj presudi se navodi da je Šćepanović duševni bolesnik, što je utvrđeno i medicinskom dokumentacijom o njegovom liječenju u klinikama za duševne bolesti u Splitu, Podgorici i Beogradu. Sam Šćepanović je na jednom od suđenja izjavio da o tome ne zna ništa.
Po žalbi tužilaštva, Vrhovni sud je ukinuo oslobađajuću presudu i predmet vratio na ponovno suđenje. Glavni razlog je bila sporna cjeduljica koju je Piletić navodno dao Šćepanoviću, a koju je tužilaštvo naknadno pribavilo. Na pitanje sudije da li je listica pribavljena na zakonit ili nezakonit način tadašnja zamjenica višeg tužioca Stojanka Radović jeodgovorila ,,neću da kažem”. Tužilaštvo je do kraja ostalo pri stavu da ne objelodani odakle im sporna cjeduljica.
Zbog takvog odnosa, Piletić je u septembru 2012. štrajkovao glađu ispred zgrade Višeg suda u Podgorici.
– Ja se ne borim samo za sebe, da se odbranim od te lažne optužnice, već se borim za ono što jeste temelj pravosudnog sistema Crne Gore. Ako znate da neko od tužilaca podmeće dokaz, onda je to situacija u kojoj niko nije siguran. Danas pojedinci podmeću meni, a već sjutra mogu da podmetnu vašem bratu, ocu ili sinu – izjavio je tada Piletić.
Nakon izricanja pravosnažne presude, oglasili su se i iz NVO Akcija za ljudska prava. On su najavili da će od Tužilačkog i Sudskog savjeta Crne Gore zahtijevati da ispitaju postupanje nadležnih državnih tužilaca i sudija u predmetu u kojem je Veselin Piletić poslije 17 godina pravosnažno oslobođen optužbe za krivična djela ubistvo i iznuda.VJ.D.
Ko će da plati neznanje
suda i tužilaštva
Piletić je u ovom krivičnom postupku proveo preko godinu dana u pritvoru, a sve vrijeme mu je bio oduzet pasoš.
– Sve dramatične posledice života pod krivičnom optužbom ni blizu ne može da nadomjesti „pravično zadovoljenje” od 2.000 eura, koje mu je 2013. godine dosudio Vrhovni sud zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku u postupku koji je tada već trajao preko trinaest godina.
Više instance su neshvatljivo insistirale na vještačenju cjeduljice koja se nije smjela ni tretirati kao dokaz jer se nije znalo kako se do nje došlo. Isplata naknade štete Piletiću, koja će iz državnog budžeta tek biti plaćena, u ovom i svim sličnim slučajevima, morala bi da dovede do ozbiljnog ispitivanja odgovornosti državnih službenika koji su uzrokovali štetu. Slučaj Piletić je još jedna prilika da se započne rješavanje jednog od sistemskih problema crnogorskog pravosuđa, koji se ogleda u neodgovornosti pojedinih sudija i tužilaca za neprofesionalan rad na štetu stranaka, države i u krajnjem svih građana Crne Gore – istakli su iz Građanske alijanse.