Direktor Uprave policije ne može samovoljno i bez obrazloženja postavljati i smjenjivati rukovodice centara bezbjednosti, ocijenila je Dina Bajramspahić, član Radne grupe za izradu Nacrta Zakona o unutrašnjim poslovima i istraživač javnih politika u Institutu „Alternativa”.
Pojasnila je da se zalaže za propise kojima bi se onemogućilo da se rukovodioci biraju na osnovu samovolje prvog čovjeka policije i da se raspisuju interni oglasi. Takođe, istakla je da je veoma bitno da se odluka o izboru šefa neke policijske stanice javno obrazloži, kako bi se znalo koji kriterijumi su prevagnuli na stranu tog kandidata u odnosu na ostale.Bajramspahićeva je naglasila i da je potrebno zakonski riješiti da rukovodioci imaju propisane mandate, ali i obavezujuće razloge koji neminovno dovode do razrješenja. Prethodnim zakonskim propisima direktor Uprave policije imao je diskreciono pravo imenovanja načelnika centara bezbjednosti bez bilo kakvog oglasa i obrazloženja, a isto tako oni su mogli biti smijenjeni, nezavisno od vremena koje su proveli na toj funkciji. Razrješenja su tako bila jedinstveni slučajevi, bez ustaljene prakse. Takođe, nerijetko se dešavalo da službenik bude smijenjen zbog loših rezultata, a nakon nekoliko mjeseci ponovo je bio postavljen na jednako ili čak i bolje rangirano mjesto.
Bajramspahićeva je za „Dan” kazala da su ove izmjene veoma bitne, ali da bi se sprovele mora doći i do promjena Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Ona je istakla da su sva ova pitanja neadekvatno regulisana već godinama, što je dovelo do toga da je u policiji veoma haotično upravljanje ljudskim resursima, što sve utiče na rezultate rada.
– Svakodnevno se dešava da su neki službenici danas hvaljeni a sjutra smijenjeni. Zbog svega toga od smjena u policiji nemam velika očekivanja i uglavnom sve bude kao što je bilo i ranije – kazala je Bajramspahićeva za „Dan”.
Ona je naglasila da je veoma loša praksa obrazlaganja odluka koje su veoma važne za ukupno funkcionisanje policije, pa tako ne znamo koji su razlozi opredijelili izbor i postavljenje jednih ili smjenu drugih.
– Dugoročno, to stvara nezadovoljstvo i nedostatak uvjerenja da su izabrani najbolji na osnovu zasluga. Zato smo se u Radnoj grupi za pripremu Zakona o unutrašnjim poslovima zalagali za to da se rukovodioci u policiji biraju putem internog oglasa, a ne slobodnom voljom direktora, koji može u svakom trenutku da ih smjenjuje i postavlja. Suština tog predloga je da svi koji ispunjavaju uslove i smatraju da mogu da obavljaju taj posao odgovorno dobiju priliku da se prijave i izmjere sa drugim kandidatima. Na kraju će, naravno, odluka biti i dalje na direktoru, koji odgovara za ukupan rad službe, ali će morati da bira sa rang-liste na kojoj će biti svi zainteresovani kandidati sa rezultatima rada – pojasnila je Bajramspahićeva.
Istakla je i da je veoma važno pitanje mandata.
– Direktor je bio zaštićen mandatom i nije mogao biti smijenjen tako lako kao ostali rukovodioci u policiji. Zato, ukoliko bude usvojeno rješenje o internom oglasu, tako izabrani rukovodici treba da dobiju i mandat izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima. To ne znači da oni neće odgovorati ukoliko su njihovi rezultati nezadovoljavajući, već da to moraju zakonom da budu propisani razlozi za razrješenje i da samo na osnovu toga treba da budu smijenjeni – objasnila je Bajramspahićeva.
M.V.P.

Rotiranje istih ljudi

Promjene u Upravi policije često se svode samo na rotiranje istih ljudi. Naime, smijenjeni policajci često se vraćaju na jednako bitne funkcije, a veoma je malo novih imena na bitnim funkcijama u policiji. Smijenjeni policajci se nakon nekoliko mjeseci uglavnom vraćaju na posao sa istim zvanjima.