Zakon o kinematografiji kojim će napokon biti uređeno finansiranje filmske umjetnosti u Crnoj Gori, konačno je ušao u skupštinsku proceduru. Ovaj akt donosi mnogo novina, tvrdi Dragica Milić, direktor Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture. Tako će godina pred nama svakako proteći u znaku filma – što zbog zakona, što zbog završetka tri dugometražna ostvarenja koje je Ministarstvo sufinansiralo proteklih godina. Najavljeno je i konačno osnivanje Filmskog centra koji u regionu jedino Crna Gora još nema.
● Šta to novo donosi Zakon o kinematografiji kada je u pitanju finansiranje?
– Dobićemo obveznike plaćanja filmske takse. Prepoznali smo ih na osnovu iskustva iz regiona i Evrope. Riječ je o pravnim subjektima koji na direktan i indirektan način koriste kinematografsko djelo. Tokom javne rasprave ovo pitanje je pratilo mnogo nedoumica, i ne mogu reći da su obveznici zadovoljni, ali treba da bude jasno da je finansiranje sektora kulture pitanje opredjeljenja države za određeni model. U Francuskoj je pokrenuta inicijativa da se plaća poseban porez prilikom kupovine mobilnih telefona kojim bi se finansirala kultura, to jest filmska umjetnost. Mi smo se bazirali na regionalno iskustvo, jer nam je taj program bliži.
● Ko su budući obveznici?
– Obveznici plaćanja naknade su Javni servis i komercijalni emiteri sa nacionalnom pokrivenošću. Javni servis će imati obavezu da izdvaja pet odsto od godišnjeg prihoda ostvarenog od marketinga, a komercijalni emiteri 0,8 odsto. Kada se o ovim obveznicima radi, s obzirom da oni posjeduju i infrastrukturu za proizvodnju filmova, pa njihovo učešće može biti iskazano i kroz snimanje filma. Obveznici će biti i operatori pružanja kablovskih, satelitskih i internet usluga. Oni će biti dužni da izdvajaju dva odsto prihoda. Nisu to velika sredstva, po našoj računici to će biti oko 30.000 eura po obvezniku. Dakle, mali je to iznos, ali u odnosu na aktuelno stanje to je veliki iskorak. Takođe i bioskopski prikazivači će biti u obavezi da plaćaju ovu filmsku taksu, i to tri odsto od svake prodate ulaznice. Međutim, 1,5 odsto biće na račun prikazivača, a drugu polovinu će plaćati distributer. Najznačajniji izvor prihoda očekujemo od operatora javnih komunikacijskih mreža, uključujući operatore prisupa internetu. Oni će izdvajati 0,9 odsto od godišnjeg prihoda ostvarenog od internet usluga, televizijskog programa i iznajmljivanja kinematografskih djela. U ove obveznike spadaju Crnogorski telekom, Telenor i M:tel. Svjesni smo da korišćenjem interneta svaki korisnik ima pristup filmovima, TV serijama, pa smo smatrali da to nameće obavezu da i operatori ovih usluga moraju izdvojiti sredstva za finansiranje kinematografije. Tokom javne rasprave jedan od učesnika je rekao da danas mobilni telefoni imaju sve veći ekran i da to nije zbog razgovora nego da bismo mogli da pratimo audio-vizuelne sadržaje. Međutim, sve ovo ne isključuje državno ulaganje. Mi ćemo i dalje izdvajati sredstva za filmsku umjetnost. Prema prognozi koju smo radili, ukupan fond za razvoj kinematografije, koji bi trebalo da zaživi 2016, buće oko milion eura. Dužna sam da kažem da to nije posebno veliki iznos koji će garantovati veliki razvoj, jer milion eura je srednji filmski budžet u regionu, ali jeste veliki korak s obzirom na današnju situaciju.
● Najavljujete osnivanje nove javne ustanove posvećene kinematografiji?
– Očekuje nas formiranje Filmskog centra, ustanove koja će se baviti svim aktuelnim pitanjima kada je film u pitanju. Ustanova ovakvog tipa postoji i u svim zemljama regiona, i u svim evropskim državama. Dakle, ova ustanova bi se bavila unapređenjem i razvojem filmskog sektora, međunarodnom promocijom, prezentacijom, podrškom i podsticajem produkcije i koprodukcione saradnja i realizacijom svih obaveza koje proizlaze iz učešća Crne Gore u programima Evropske unije. Mislim prije svega na programe Media i Euroimaž Savjeta Evrope. Do donošenja ovog zakona Crna Gora je bila jedina država regiona koja nije imala ovakvu instituciju. Filmski centar treba da se bavi i bioskopima, bioskopskim prikazivačima, distribucijom... najvećim dijelom to su poslovi koji su nekad obavljali „Lovćen film” i „Zeta film”.
● Da li će se novac za filmove i dalje dodjeljivati konkursom za sufinansiranje snimanja filmova?
– To ne možemo mijenjati. Taj model je transparentan, propisan je Zakonom o kulturi, i važi svuda u Evropi. Na kraju krajeva, ovo je jedan od modela zbog kojeg je Crna Gora početkom prošle godine poglavlje o kulturi u pregovorima za pristup EU brzo otvorila i zatvorila.
● Zakon o kinematografiji je napokon ušao u skupštinsku proceduru?
– Zakon o kinematografiji, koji je Vlada utvrdila u decembru, ušao je u skupštinsku proceduru i nakon što prođe sve skupštinske odbore naći će se pred poslanicima na nekom od proljećnih zasjedanja. Donošenjem Zakona o kinematografiji u potpunosti bi bile pokrivene sve oblasti kulture. Kada je u pitanju ovaj zakon, pored standardnih odredbi koje se odnose na uređivanje svih segmenata kinematografije – proizvodnja, distribucija, prikazivanje, umnožavanje kinematografskog djela, definisanja domaćeg, inostranog i koproducentskog djela, on rješava zapravo tri pitanja koja su do sada u Crnoj Gori bila neregulisana i zbog kojih je filmska umjetnost kod nas stagnirala. Pored institucionalnog okvira, podsticajnih mjera za inostrane producente, tu je novi model finansiranja.
● Čemu bi trebalo da se nadaju filmski stvaroci kada se donese dugo čekani Zakon o kinematografiji?
– Mislim da će u svim oblastima kinematografije biti mnogo bolja priča kada proradi Filmski centar. Ministarstvo kao državni organ nema mogućnost da sredstva planirana budžetom prebaci u narednu godinu. Budžet se završava krajem godine i ono što uspije da se realizuje, realizovalo se. Ali, kada isplaćujemo obaveze iz 2011. ili 2012. to je na teret budžeta za 2015, što automatski dovodi u nepovoljan položaj filmove koji će se pojaviti na ovogodišnjem konkursu. Ali, na sreću sa Filmskim centrom dobijamo instituciju koja će se baviti ovim problemima na drugačiji način, jer Filmski centar, kao pravno lice, imaće svoj žiro - račun i pare će moći drugačije da kanališe.
● Gdje će biti sjedište Filmskog centra?
– Još se ne zna. Može biti i u Podgorici i na Cetinju. Riječ je o maloj ustanovi kulture koja će imati dva, tri zaposlena, a najveći dio poslova će se raditi angažovanjem eksternih stručnjaka, u zavisnoti šta bude trebalo da se uradi. Znam da će se veliki dio poslova raditi elektronskim putem.
● Mjesecima nemamo ministra kulture?
– Kad je u pitanju državni organ postoje neke norme. Postoji Uredba o radu državnih organa, postoji program, i na kraju krajeva, cijela Vlada. Aktivnosti Ministarstva su regulisane kroz zakone, Nacionalni program razvoja kulture, Program Vlade o državnoj upravi. Mi možemo da funkcionišemo. Postoji koordinator u Vladi sa kojim do danas sarađujemo bez ikakvih problema. Tu su i konsultacije, dogovri, predlozi i sve ono što zahtijeva naš posao. U ovakvim slučajevima Vlada imenuje jednog od potpredsjednika da bude koordinator Ministarstva. Mogli ste vidjeti da ide redovno konkurs, krenulo se sa Programom razvoja kulture u Nikšiću, sa razvojem kulture na sjeveru.
● Iako zakonom imamo obaveznih 2,5 odsto budžeta, da li ste zadovoljni sredstvima koje država izdvaja za kulturu?
– Tri decenije radim u kulturi i za to vrijeme nikad nisam čula da ljudi iz ove oblasti kažu: „To je dovoljno”. Kultura je takva da se ne može materijalizovati, a ulaganje je neophodno. Ne mogu reći da sam apsoltno zadovoljna budžetom za 2015. ali sigurna sam da on obezbjeđuje održivost sektora kulture. Ali, apsolutno smo zadovoljni odnosom Vlade koji je iskazan procentom od 2,5 odsto koji svake godine dobijemo budžetom. Koliko je mi je poznato Crna Gora je jedina država u regionu i Evropi u kojoj je zakonom zagarantovan budžet za kulturu.
● Kod nas i pored apela nikad nije zaživjelo mecenstvo u kulturi?
– Istina je, nema tog duha. Čak ni sponzorstvo nije zaživjelo. Eto, skoro smo bili u prilici da kroz medije i komunikaciju sa jednim producentom čujemo da je u Herceg Novom kompanija „Luštica bej” podržala novi film Ivana Marinovića, koji godinama čekamo da krene u produkciju.
S.ĆETKOVIĆ
Hitno donošenje opštinskih programa o kulturi
● Šta je po Vama ostalo da se završi u oblasti kulture?
- Mislimo da se dosta uradilo, međutim, daleko od toga da je sve završeno i da ne treba više ništa raditi. Ono na čemu smo radili i do sada, i čemu ćemo ove godine posvetiti posebnu pažnju jeste institucionalni okvir. Razvoj institucija je jedan od naših prioriteta. Kulturu imate ako imate razvijene institucije. Mi smo se prije svega bavili nacionalnim ustanovama kulture tu su napravljeni pomaci. Ali, u Crnoj Gori postoje 42 opštinske ustanove kulture, koje su drugačije organizovane i čija je dinamika rada, da kažem, drugačija. Prošle godine veliki dio vremena posvetili smo analizi njihovog rada i zaključci do kojih smo došli podstakli su nas da ovu godinu posvetimo njihovoj reorganizaciji i transformaciji.