Jedan od uglednijih stvaralaca našeg vremena, autor preko četrdeset knjiga, eseja, polemika i istorijskih zapisa, Čedo Baćović, objavio je novu knjigu, „Novski Don Kihot - Čudesna viđenija Koste Kilibarde”. To je priča o umjetniku posebne fele - Kosti Kilibardu (1942- 2009) vajaru, skluptoru, boemu, osnivaču „Nebeskog ognjišta”, čovjeku koji je za života postao legenda. Knjiga sadrži anegdote misli i eseje, a nadopunjena je fotografijama Kostinih radova.
Obimnom djelu svog junaka autor čitaoce približava saznajno i duhovno. Ovaj naslov djeluje otkrivalački i svježe i čini i danas kada Koste nema među nama da zvuk njegovih riječi i sada čujemo i vidimo. Baćović kao autor i njegov junak Kosta Kilibarda je ovim naslovom postao preteča mnogim kazivanjima. Anegdotom je rasipno ozračio prozu priču ovih prostora. Iz ogromnog Kostinog jezera misli i ideja, isteklo je mnoštvo rečica modernog pripovjedanja. Suočen sa iskonskim impulsima „čuvenih viđenija” Koste Kilibarde Čedo Baćović arhimedovski oslonac nalazi u proznoj priči svog poznatog Banjanina. Spoznavši tajne te priče autor je otkrio obosmjernu beskonačnost svog junaka - „Novskog Don Kihota”.
Taj iskaz kroz čitanje odlomaka knjige približili su na promociji glumac Željko Vavić i voditelj programa, književnik Olivera Doklestić.
- Život kroz koji sam prošao, i obilja koja su se desila u susretima sa Kostom Kilibardom, kao i njegova zanosna, romantična priroda, učinili su da sam i sam počeo na sličan način da doživljavam stvari, život, sve oko sebe. Svako vrijeme ima svoje ljude i svaki čovjek svoje vrijeme. Kostino vrijeme još nije bilo došlo. On je živio u jednom poganom vremenu, mada ni ovo naše nije ništa bolje. Nije čovjek koji oko sebe sije mrak. A, Kosta je svojim neponovljivim humorom i kalamburima bio pokretni praznik za oči. To Kosta nije glumio. On je dakle volio da onebičava obično. Kostina životna biografija je holivudska. Bio je u životu i fizički radnik, i profesionalni vojnik, i barmen i carinik, i brodski momak i recepcionar, a onda i guslar, boem šarmer i kozer. A ono po čemu su ga nekadašnja Jugoslavija i bijeli svijet upoznali beskrajno talentovani samouki vajar. Kosta je svojim skulpturama čarao i bajao. Bio je u duši melanholik, i to veliki - nosio je mnogo skrivenih ožiljaka. Kostina dijela su nadživjela Kostu i njima će se sve više govoriti i pisati - rekao je Baćović.
Novinar Minja Bojanić govorio je o radu fondacije „Kosta Kilibarda Čudesni” kao i galerji-muzeju na Lalovini u Herceg Novom, koju su nedavno posjetili i nadležni iz Ministarstva kulture Crne Gore, da bi ovaj „hram kulture” uvrstili svoj program finasiranje što porodici Kilibarda i članovima fondacije daje šansu da „Nebesko ognjiše” privedu namjeni koju joj je dao njegov osnivač.
U ime porodice Kilibarda brojnim gostima zahvalio se Mihailo Kilibarda, a program je završen nastupom guslara Đorđija Koprivice.
Z. ŠAKOTIĆ
Titov unuk na promociji
O svom prijatelju nadahuto je govorio novinar Milovan Kovačević, koji je naglasio da je misija Koste Kilibarde bila epohalna. Njegova maksima je bila učiniti svijet i ljude boljim nego što jesu i mogu biti. Znao je koliko je to uzaludan posao, ali bilo je važno krenuti ka tom cilju. Za njega su svi ljudi bili dobri i oni koji to nijesu. Kosta je uvijek vidio svjetlo na kraju tunela.c Zato mu hvala što se pojavio makar na tren i učinio sretnim onog kojeg je bar jednom sreo, a one sa kojima se duže družio beskrajno sretnim. Jedan od njih je i Čedo Baćović kome je bilo i teško i lako da sačini knjigu o njegovim čudoviđenjima. Da stvori svog Novskog Don Hikota, jer Kosta Kilibarda je tu ulogu mogao da odigra bolje i od Servatesovog lika - kazao je Kovačević na dobro posjećenoj promociji na kojoj je među brojnim gostima bio i Titov unuk Joška Broz.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.