Ljubitelji umjetnosti u gradu pod Trebjesom preksinoć su bili u jedinstvenoj prilici da prisustvuju otvaranju izložbe, odnosno, perfomansa „Kucanje po memoriji i igra” Mirka Brkuljana. Umjetnik se predstavio koncepcijski zahtjevnim i kompleksnim projektom koji obuhvata 81. kocku dimenzija 10 sa 10, više slika, instalacija, rad velikog formata na podu galerije... Uz glumca i četiri balerine, najznačajniji akteri ovog umjetničkog performansa su posjetioci, koji razgledanjem zapravo, nesvjesno, učestvuju u projektu, održavaju ga, definišu vrijeme njegovot trajanja i daju mu smisao.
Otvarajući izložbu Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka, istakla je da filozofsko-umjetnički igrokaz Mirka Brkuljana kao šahovska pozornica memorije prati, prolazi, pozicionira civilizacijski hod kroz 33 ključne figure igre – Isus Hrist, Gilgameš, Sizif, Martin Luter, Volter, Njegoš, Dante, Mona Liza, Pikaso, Dali, Betoven, Pavaroti, Mik Džeger, Bitlsi, Merlin Monro, Čarli Čaplin, Vudi Alen, Endi Vorhol, Frojd, Dostojevski, Gandi, Če Gevara, Karl Marks, Mao Cetung, Lenjin, Čerčil, Hitler, Abraham Linkoln, Fišer, Kasijus Klej, Ajnštajn, Amstrong, Bil Gejts. Bez njih ovaj svijet u društveno-filozofskom, političkom, kulturološko-umjetničkom smislu ne bi bio isti.
– Međuzavisna konstelacija njihovih energetsko-estetskih, vremensko-prostornih susreta tvori duhovnu, univerzalnu nebesku, umjetničku sferu koja dominira i usmjerava kretanja ovozemaljskim, isprojektovanim svijetom, kroz poteze običnih smrtnika na pozornici života - kazala je Miranović.
Ona je pojasnila da je projekat zamišljen kao proces koji traje, obnavlja se i nastavlja.
– On vrca simboličkim porukama, skrivenim značenjima šifriranim kodovima, prožimanjima, preplitanjima, paralelnim čitanjima, dihotomnim bivstvovanjem vječitih suštinskih odgonetanja i, nadasve zavodi mističnom igrom koja se permanentno i kontinuirano odvija u nama i oko nas – život–smrt, svjetlost–tama, dobro–zlo, nebo–zemlja - kazala je Miranović.
Glumac Sreten Mitrović pročitao je obraćanje Mirka Brkuljana, u kojem je umjetnik naglasio da savremena likovna komunikacija ide do novih energetskih i estetskih razmjera umjetničkog doživljaja.
– To je prirodan put prema virtuelnim dijalektičkim prostorima prošlosti i budućnosti. Cilj je angažovati subjekat. U mom konceptu zapravo čovjek postane sudionik drame koja se odvija na velikoj šahovskoj pozornici. Ta, naime dijalektička, psihološka, egzistencijalna paradigma o čovjeku kroz prostor i vrijeme. Umjetnost postaje slobodna energija oko nas i u nama. Um kao najbrže i najsnažnije čovjekovo sredstvo djelovanja nalazi najviše prostora u umjetnosti. Umjetnost je moć, umjetnost je snaga. Umjetnost je ljepota, umjetnost je govor duše, umjetnost je provokacija, umjetnost je pobuna, umjetnost je magija stvaranja i rađanja. Umjetnost je prolaz kroz vrijeme i prostor, umjetnost je moć novca, umjetnost je sloboda. Ja sam udario o zvono umjetnosti čiji eho odzvanja svijetom. A šta je čovjek. Čovjek je običan pion na velikoj svjetskoj šahovskoj pozornici. Sada, dame i gospodo, pozivam vas da se popnete na ovaj presto i da osjetite moć umjetnosti, da osjetite ljepotu da budete slobodni – kazao je Mitrović.
L.N.
Šahovska tabla – polje sudara
Mirko Brkuljan je pojasnio da je u pitanju ozbiljan projekat na kome je radio skoro pet godina.
- Unazad pet godina konkurisao sam u Ministarstvu kulture za realizaciju ovog projekta i dobio sam sredstva koja nijesu bila dovoljna. Sada mi je SO Nikšić kroz Program podrške razvoju kulture pomogla da ovaj projekat imamo da u njemu uživamo. Moje stvaralaštvo je u kontinuitetu. Bavim se slikarstvom skoro aktivno 40 godina. Imam izgrađen način izražavanja, poseban stil, a može se reći da je autentičan. Imam i svoj svijet koji slikam. Ovaj koncept i jeste razvoj i nastanak mog svijeta... – kaže Brkuljan.
On je objasnio da šahovska tabla simboliše poligon, kao polje sudara. Jer, u životu se sve sudara i dobro i zlo, i ljubav i radost.
„To je dio života. Šahovska tabla predstavlja zemlju”, zaključuje Brkuljan.