Na zidinama starog Onogošta u Nikšiću uskoro će biti nastavljena arheološka istraživanja i konzervatorski radovi i to na potezu istočnog bedema. Radove su stručnjaci Muzeja i galerije Podgorice započeli sredinom minule godine, a po javnom konkursu Ministarstva kulture za prošlu godinu, za koji je bilo opredijeljeno 40.000 eura.
Magdalena Radunović, konzervator - restaurator je podsjetila da je Ministarstvo kulture raspisalo javni konkurs za izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera na 45 kulturnih dobara širom Crne Gore. Muzeji i galerije Podgorice dobili su sredstva za izradu konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na istočnom dijelu bedema Onogošta. Ona pojašnjava da je dio poslova odrađen tokom minulog ljeta i jeseni.
- Dosad su obavljena konzervatorska istraživanja, a organizovano je i raščišćavanje pokraj topčane, u potezu nekadašnje kule, koji je bio prilično devastiran. Bedemi su izgubili kruništa i ima dosta prekida u trakciji bedema. Topčana je u ruševnom stanju, a jedan zid u potpunosti je urušen. Zbog izrade tehničke dokumentacije prvo smo preduzeli konzervatorska istraživanja u okviru kojih je raščišćen prostor, zidine oslobođene od bujnog rastinja, već na samom površinskom sloju iza topčane, definisan je objekat koji je najvjerovatnije bio magacin, odnosno spremište municije. U samom površinskom sloju otkriveno je 150 gvozdenih đuladi i dva kamena đuleta. Nađen je i raznovrstan arheološki materijal počev od zrna olovnih kubura do dijela samog topa, kao i keramike iz perioda 19. i 20. vijeka, kao i stakla, keramike i gvozdenih predmeta, što je uobičajeno za jedno vojno utvrđenje. Nalazi su predati nikšićkom muzeju na čuvanje, a o svemu je obaviještena i stručna ekipa Uprave za zaštitu kulturnih dobara sa Cetinja, nakon čega je stručna ekipa naložila da se obustave radovi i počne sa arheološkim istraživanjima, u neposrednoj blizini pored topčane. Urađena su i predmetna arheološka istraživanja, tokom kojih smo došli do značajnih informacija - otkrile su se neke nove strukture, mnoštvo pokretnog nalaza, kaže Radunovićeva. Ona pojašnjava da tokom izrade arheološkog projekta i istraživanja koja nijesu bila planirana javnim pozivom, a koji su koštali nepunih 6.000 eura, utvrđeno je da na sjevernoj strani topčane postoji objekat, koji nije bio dosad definisan.
– Arheološki tim je obavio ispitivanja na površini od oko 100 kvadratnih metara. To je gotovo u cijelosti istraženo. Otkriveno je da se sa sjeverne strane nalazi stepenište koje vodi na topčanu i da je bila prezidana jedna barutana, a na to ukazuju i činjenice, jer smo u slojevima unutar barutane našli hronologiju vatrenog naoružanja, počev od pušaka „martina”, pa do kremenih kockica koje služe za puške „kremenjače”, i za mehanizam za okidanje kod kubura. U ulaznom dijelu je pronađena velika količina đuladi prečnika pet, šest santimetra i ostaci topa kojim su ispaljivana đulad. Naravno, nalazi nijesu tu namjerno odloženi, već je utvrđeno da se radi o otpadnoj jami, gdje je bacano i mnoštvo životinjskih kostiju – kaže Radunović.
Nakon ovog istraživanja nastavilo se sa izradom projekta, a urađeni su tehnički crteži, ištampani su i poslati na saglasnost Upravi za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju. Po dobijanju pozitivnog odgovora, a čim vremenske prilike dozvole, nastaviće se sa konzervacijom.
- Radovima na tvrđavi nije definisan samo objekat barutane, već su na prostoru između Dizdarove kuće zapadnog bedema nađeni i ostaci dobro očuvane turske kaldrme koja je djelimično očišćena – kaže Radunović. Opredijeljenih 40.000 eura biće dovoljno za radove na sada planiranom potezu, dok će za dodatne poslove biti raspisan novi javni konkurs. L.N.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.