Šesnaest godina angažmana u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Crne Gore za prof. dr Aleksandra Čilikova predsta dragocjeno iskustvo, jer je radio na slikarskim, arheološkim i arhivskim istraživanjima i proučavanjima fresaka.
– Ono što mi je posebno blisko, a što je u Crnoj Gori zanemareno jeste narodna umjetnost. Godinama se borim da Crna Gora napravi monumentalni etnološki muzej. Na osnovu iskustva i razgovora sa kolegama profesorima svjetskih univerziteta došao sam do saznanja da kada uđu u mali Etnografski muzej na Cetinje i vide crnogorsku nošnju, oni se raspamete. Takođe, iz razgovora sa studentima sa kojima posjećujem ovaj muzej, čuo sam komentare poput onoga „kakav Versaći i Armani, ovo je dizajn, ovo je čudo”..., kaže Čilikov.
On naglašava da Crna Gora ima običaje i vrijednu nematerijalnu kulturu koju treba zakonom zaštititi.
- To govorim na osnovu iskustva, jer sam kroz putovanja i svakodnevne obilaske crnogorskih sela došao do zaključka da takve ljepote nigdje nema. Ta iskustva ne bih zamijenio ni za Tajland, ni za prekookenansko putovanje... Crna Gora je cijela jedan arheološki park. Na svakom koraku se nalazi neki umjetnički, istorijski, civilizacijski sloj. Nažalost, najveći broj našeg stanovništva ništa ne zna o umjetničkoj kulturi Crne Gore, ili zna jako malo ili je u strašnoj zabludi – upozorio je Čilikov.
Istoričar umjetnosti smatra da je u Crnoj Gori zapostavljena etnologija. Stara crnogorska sela u Crmnici, paštrovska i sela Katunske nahije, pa Banjani... sve su to krajevi koji plijene ljepotom narodnog graditeljstva.
- Crna Gora jeste zemlja ratnika, heroja, čuda... I jeste bilo herojstva i časnih ljudi, ali je ona bila i zemlja velike umjetničke kulture koju niko ne pominje. Ludim od turističke sintagme „divlja ljepota”. Crna Gora i dan danas jeste na neki način plemensko društvo, ali u tom društvu postoje kapitalni umjetnički spomenici slikarstva, skulpture, arhitekture, primijenjene umjetnosti...- kaže Čilikov.
On je gostovao u Nikšiću u okviru tribine Kultopis, a sa njim je razgovarala Kristina Radović, istoričarka umjetnosti. Program je priređen u sklopu Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću preksinoć u sali „Zahumlja”, a prof. dr Čilikov je podsjetio da već dvanaestu godinu radi na Istoriji umjetnosti Crne Gore, kojom će biti predstavljena naša velika umjetnička kultura. Čilikov je najveći poznavalac kulturne i umjetničke topografije Crne Gore iz čega proizilazi i njegov naučni opus koji je visoko vrednovan. Posljednjih godina iz štampe su izašle četiri monografske studije: „Paštrovske crkve i manastiri – zidno slikarstvo” 2010, „Pravoslavni manastiri u Crnoj Gori” u koautorstvu sa Tatjanom Pejović 2011, „Crkve i manastiri Skadarskog basena” 2013, i „Ikone u Crnoj Gori” 2014.
Napisao je dvadeset scenarija za filmske zapise iz oblasti kulturne baštine i temata iz nacionalne istorije umjetnosti. U oblasti zaštite kulturnih dobara nosilac je najvećih titula – savjetnik konzervator i savjetnik istraživač.
Prof. dr Aleksandar Saša Čilikov bavi se pedagoškim radom. Dvije decenije radi na Univerzitetu Crne Gore – na fakultetima likovnih i dramskih umjetnosti, Političkih nauka, Turizma i ugostiteljstva i Muzičkoj akademiji. Dobitnik je mnogih prestižnih stručnih i društvenih priznanja, kao i „Trinaestojulske nagrade” 2014. godine.
L.N.


Crvena stijena važan lokalitet i za Evropu

Poslednjih nekoliko godina država je za arheologiju dala 500 hiljada eura, a za 35 godina za ovu oblast nije izdvajala ni 50 hiljada eura, konstatuje Čilikov.
- Otvorili su se veliki arheološki projekti, a među njima i Crvena stijena koji je od mnogostrukog značaja. Na Crvenoj stijeni je angažovan čuveni američki arheolog Bob Vejlon koji dovodi svjetske stručnjake i obezbjeđuje najveći dio novca. Crvena stijena je jedan od najvećih arheoloških lokaliteta ne u Crnoj Gori, već i u Evropi, jer na jednom mjestu u kontinuitetu od 200 godina je moguće pratiti ljudski život - kazao je Čilikov.