Manastir Bijela kod Šavnika, jedan je od svjetionika srpske pravoslavne vjere i kulture tokom vjekova. Ove godine svetinja slavi veliki jubilej – 1.000 godina postojanja. Mnogi su svjedoci i mnoga pamćenja o podizanju ovoga hrama koji se vezuje za Svetog Jovana Vladimira, kao jednog od velikih priložnika. S koljena na koljeno se prenosi predanje da su manastir Bijelu gradili knez Vulović iz Bijele, ban Kozlina iz Tušine uz bogat prilog Svetog Jovana Vladimira. U to vrijeme je ban Kozlina upravljao Drobnjakom. Vulovići su živjeli u Bijeloj i kada se gradio Manastir Morača, jedan od Vulovića je ponio prilog iz Bijele za Moraču, polovinom 13. vijeka. Gradnja ovoga manastira se vezuje u spomen bitke protiv Bugara, koji su pregazili sve srpske zemlje i došli do rijeke Tare, gdje su ih sačekali i potukli Drobnjaci oko 1002. godine.
Ove godine je hiljadu godina od prestavljenja Svetog Jovana Vladimira, jednog od ktitora manastira, stoga su smatrali da prema predanju obilježe i hiljadugodišnjicu postojanja manastira Bijela.
– Za obnovu je ostalo da se uradi zvonik i da se završi zid oko manastira, koji je većim dijelom gotov. U početku obnove manastira pomagala je i država, a vjerovatno je sada teška situacija i u državi te je izostala pomoć od nje zadnjih godina. Manastir je imao vremenom preko tri i po miliona kvadratnih metara svoje zemlje, a sada jedva oko četiri stotine hiljada kvadratnih metara. Velika je šuma oduzeta i mnogi pašnjaci bez ikakve nadoknade kao da to nije svojina ove Svete Božije kuće. Ne obraća se nikakva pažnja na zahtjeve povraćaja imovine ili bilo kakvog dogovora oko bilo kakve nadoknade – kaže arhimandrit Isaija Krgović, iguman manastira Bijela.
Prilazni put do manastira je u dosta lošem stanju. Pregovaraju sa nadležnima iz opštine Šavnik, da će naložiti ovih dana nasipanje puta do manastira, kako bi gosti mogli da dođu po kvalitetnom makadamu.
– Može da se uključi ko god ima dobru volju da pomogne a mi ćemo se truditi da budemo dobri domaćini – poručio je iguman,
Donacije se mogu slati na žiro-račun: Srpski pravoslavni manastir Bijela, 520-3157-13, sa naznakom za jubilej.
R.K.
Sadašnju crkvu gradio Vaso Porobić
Arhimandrit Isaija Krgović, iguman manastira Bijela, podsjeća i na narodno predanje da je ovom manastiru carica Milica priložila ikonu Presvete Bogorodice.
– Ali, ta ikona, nažalost, nije došla do nas. Drobnjak, Onogošt i Piva je pripadala knezu Lazaru na upravu od 1374. godine, koji je bogato obdario ovaj manastir. Već 1656. godine imamo pisanu knjigu „Pisah grešni Nikifor u manastiru Bijela pri hramu Svetoga Velikomučenika Georgija...” koja se sada nalazi u Kijevu. Kroz vrijeme manastirska crkva je više puta rušena, što od neprijatelja vjekovnih to i od poroznog zemljišta. Od 1705. do 1735. godine bio je iguman Maksim koji je obnovio manastir, ambar, vodenicu, kupio knjige i sveštene odežde za službu i kaže se da je ukrasio crkvu, to znači da je freskopisao crkvu, ali nedugo poslije Turci su je porušili i zapalili 1840. poslije malo više od sto godina. Sadašnju crkvu gradio je Vaso Porobić, on je kopao temelj i pobio kolje i počeo raditi 14. septembra 1886. godine i rađena je manja od stare crkve. Završena je dosta brzo, kako piše iznad vrata ,,Ponovi se manastir Svetog Georgija za vlade knjaza Nikole Prvog pri mitropoliti G. Mitrofanu nastojatelj Dionisije Glođaja godine 1887” – kaže otac Isaija.
Konake osveštao Joanikije
Od 1992. godine otac Isaija počeo je da obilazi Drobnjak po blagoslovu mitropolita Amfilohija, a od 1997. godine počela je obnova konaka koji je srušen 1941.
– Obnovljen je konak iz temelja i osveštao ga je 2000. episkop Joanikije. I drugi konak sa radionicama je podignut. Crkva je omalterisana, bakrom je krov pokriven, nabavljena su tri nova zvona, crkva je freskopisana i uređena kako dolikuje. Nabavljene su knjige za službu, opet se dolazi u crkvu gdje se redovno služba održava, krštava se i vjenčava kao nekad – ispričao je iguman.