Pjesnikinja Milica Bakrač iz Nikšića nagrađena je za književnost u okviru manifestacije „Dani Duška Trifunovića” održane nedavno na Palama. Nagrada ovog velikog pjesnika uručena joj je za afirmaciju srpske kulture, jezika i književnosti.
Žiri u sastavu: prof. dr Milanka Babić, predsjednik i članovi prof. dr Branka Brčkalo i docent dr Biljana Samardžić, odlučio je da nagradu „Duško Trifunović”, koja se dodjeljuje svake druge godine za književnost, ove godine bude ravnopravno uručena za književnost i filologiju, te je nagrađen i prof. dr Miloš Kovačević.
Milici Bakrač žiri je dodijelio priznanje za cjelokupno stvaralaštvo, a posebno za zbirku „Arsenije Čarnojević po drugi put među Srbima” (2010) i zbirku „Azbučnik” (2007, 2010), posvećenu lirskoj odbrani srpskog imena jezika u Crnoj Gori.
Kako se navodi u obrazložennju nagrade „cijeneći prije svega kvalitet stvaralaštva i doprinosa srpskom pjesništvu i srpskoj filologiji, a i značaj i jednog i drugog za očuvanje i afirmaciju nacionalne kulture, žiri je odlučio da petu nagradu „Duško Trifunović”, za ovu godinu, dodijeli jednoj pjesnikinji i jednom filologu koji – svako u svome području – u posljednjih nekoliko godina nemjerljivo doprinose očuvanju i njegovanju srpskog jezika na cjelini njegovom autentičnom nominacijom određenog i silom politike ne malo ugroženog govornog područja.
- Tu odluku, osim na suštinskim, žiri temelji i na simboličnom kriterijumu – na svojevrsnom odgovoru zahuktalim napadima bošnjačkih pojedinaca i institucija na srpsko ime jezika u Republici Srpskoj i njegovom potiskivanju i marginalizovanju u Crnoj Gori. U tako određenim kriterijumima izbor se sam nametnuo, jer žiri cijeni da u savremenom srpskom pjesništvu nema pjesnikinje koja srčanije, osjećajnije i umnije od Milice Bakrač brani i njeguje zemno trojstvo srpskog identiteta – vjeru, narod i jezik, niti u savremenoj srpskoj filologiji ima većeg znalca istorijskih puteva i stranputica srpskog jezika i branioca njegove lingvističke, književne i opštekulturne baštine i perspektive nego što je to prof. dr Miloš Kovačević, navodi se u obrazloženju žirija.
Milica Bakrač je pjesnikinja iz Crne Gore, koja već dvadeset godina plete sonetne vijence ljubavne i srpskoljubive poezije, u kojoj čuva sve što je čovjeku i narodu sveto – ljubav, materinstvo, odanost, kuću i njivu, uspomene na pretke i njihove zavjete; svetosavlje, vijekove istorije, Kosovo, zov tužbalice, „knjigu jezika”.
Milica Bakrač spada u one srpske pjesnike koji svakim stihom svjedoče da pjesnik ima misiju čuvara iskonskih vrijednosti, tragova postojanja i iskre nade da će svojim djelom utkati onu značajnu nit na svetosavskoj i njegoševskoj vertikali Srpstva.
L.N.
Istaknuti lingvista
U obrazloženju žirija se navodi da nagradu „Duško Trifunović” žiri dodjeljuje Milošu Kovačeviću za brojne naučne doprinose srbistici, a posebno cijeneći njegovo zalaganje i borbi za očuvanje srpskog jezika i zaštitu njegovog imena, registra jedinica, korpusa i kulturne tradicije. A da je to bilo, i jeste i biće neophodno, potvrđuju i njegovo mišljenje da je istorija Južnih Slovena „predodređena jezičkim sporazumima i nesporazumima” i da je i „danas pitanje jezika jedno od najaktuelnijih i naučno najspornijih pitanja u novonastalim državama i nacijama”.
Miloš Kovačević je poznati srpski lingvista, rodom Hercegovac, redovni profesor za Savremeni srpski jezik, Opštu lingvistiku i Stilistiku na univerzitetima u Istočnom Sarajevu, Beogradu i Kragujevcu. Objavio je više od 400 naučnih radova, 27 naučnih monografija i knjiga (od čega su dvije hrestomatije – jedna o stavovima srpskih pisaca o srpskom jeziku, a druga o očuvanju, odnosno odbrani srpske ćirilice), kao i 16 udžbenika za osnovne i srednje škole. Oblasti kojima se u nauci bavi i iz kojih je većina njegovih radova i knjiga uključuju prevashodno Sintaksu srpskog jezika i Stilistiku, a uz njih – sa posebnim žarom Kovačević se bavi identitetskim pitanjima srpskog jezika, od Vukovog perioda pa do njegovog statusa u savremenom političkom kontekstu država osamostaljenih iz bivše SFRJ. Iako spada u najveće žive sintaksičare na kompletnom srpskom ili eksjugoslovenskom području, „tematski” ga, u laureatskom smislu, sa pjesnikinjom Milicom Bakrač povezuju stilistička (lingvo-stilistička) i statusna pitanja srpskog književnog jezika i njegovog imena.