Uprava za zaštitu kulturnih dobara predstavila je na Cetinju fototipska izdanja i novi broj stručnog časopisa „Starine Crne Gore”, a u izložbenom prostoru Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević” upriličena je i izložba na kojoj su prikazana nematerijalna kulturna dobara Crne Gore.
- „Starine” su sadržajno donosile esenciju naučne i stručne misli o našem kulturnom nasljeđu, njegovom istraživanju, izučavanju i zaštiti – kazala je direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović.
Ona je podsjetila da su u prethodnim brojevima „Starine Crne Gore” koji je izlazio od 1963. do 1978. godine, o našoj kulturnoj baštini pisali najeminentniji stručnjaci i naučnici iz oblasti arheologije, konzervacije, arhitekture, istorije umjetnosti, književnosti, istorijskih nauka, arhivistike, muzikologije…
Dodala je i da članove redakcije novog, sedmog broja „Starina” koji je u potpunosti posvećen nematerijalnim kulturnim dobrima Crne Gore, pored nje čine Aleksandar Saša Čilikov, Sonja Tomović Šundić, Živko Andrijašević i Maja Ćetković dok su tekstove priredili Tanja Vujović, Maja Ćetković i Anastazija Miranović.
Profesor dr Aleksandar Čilikov kazao je da je obnavljanje časopisa „Starina Crne Gore” jedan od najljepših novogodišnjih poklona koji je kultura Crne Gore dobila u ovoj godini.
- Riječ je o kulturnom časopisu koji, istina, nije doživio mnogo brojeva ali koji ima tako dragocjene tekstove da je pri svakom i današnjem istraživanju nezaobilazno citiranje pojedinih autora koji su u ovom časopisu objavljivali – kazao je Čilikov.
Ističući kako je jako dobro što je časopis obnovljen i to sa odlično odabranom temom, prof. dr Sonja Tomović Šundić istakla je da „`Starine` Crne Gore ustvari nijesu starine već su to za nas uvijek novine”.
Istoričarka umjetnosti Maja Ćetković naglasila je da savremeno crnogorsko društvo ima dug prema svojoj istoriji i kulturu kao i obavezu da vrednuje i podstiče praktikovanje i prenošenje sopstvenog kulturnog nasljeđa narednim generacijama, i da omogući da kao izuzetan društveni resurs, postane dio sveukupnog društvenog-ekonomskog razvoja Crne Gore.Z.P.
Nematerijalna dobra
Otvarajući izložbu Anastazija Miranović je kazala da brojni materijalni tragovi potvrđuju kontinuirani civilizacijski hod na ovim prostorima, a još prisutniji nematerijalni kulturni slojevi svjedoče o živim ostacima običaja, praksi i vjerovanja, zapravo, njihovim modifikovanim i transformisanim, nanovo otkrivenim oblicima.
Posjetioci su zatim imali priliku da pogledaju izložbu na kojoj su kroz tekst i fotografije prikazana 15 zakonom zaštićena nematerijalna dobra Crne Gore: Vještina izrade i ukrašavanje crnogorske narodne nošnje, Crnogorsko oro, Bokeljska mornarica, Bokeljska noć, Kult Sv. Vladimira, Fašinada, Vještina izrade čunova, Vještina izrade Dobrotske čipke, Vještina izrade Dobrotske torte, Tradicionalne igre kolašinskog kraja, Legende o nastanku Kotora, Predanje o Pavi i Ahmetu, Legenda o tri sestre, Legenda o ljubavi Peraštanke Katice Kalfić i francuskog vojnika i Izrada bihorskog ćilima.