Polimski muzej iz Berana na čelu sa Predragom Lutovcem okončao je arheološka iskopavanja u Bistrici gdje su otkriveni ostaci rimske vile rustika iz IV vijeka. Ovo otkriće se prostire na oko 250 kvadratnih metara, u centru Bistrice, nedaleko od Bijelog Polja.
– Nakon što smo izvršili istraživanja i odradili naš dio posla, ostaje otvoreno pitanje na koje vlasnik treba da odgovori: hoće li sve biti ponovo zatrpano ili će se raditi na valorizaciji ovog područja – kazao je Lutovac.
Vile rustike, kao središta rimskih latifundija, sa ekonomskim objektima, štalama, magacinima, radionicama, i kućama za lokalne moćnike, njihove sluge i robove, na prostoru centralnog Balkana građene su od III do V vijeka – kaže Lutovac,
S obzirom da se ostaci vile rustika nalaze na putu Bistrica – Đalovića pećina, i da će u njenu valorizaciju biti uloženo 12 miliona eura, vjeruje se da bi konzerviranje nalazišta moglo ovaj kraj da upiše u mapu važnih arheoloških i turističkih lokaliteta.
Ova stara seoska rimska kuća otkrivena je na imanju Bobana Novovića, a u početku se vjerovalo da se prostire na 150 metara kvadratnih.
– Radove smo proširili uz saglasnost vlasnika imanja. U sastavu otkrivenih dijelova vile rustike otkrivena su četiri zasebne prostorije, od kojih dvije imaju malterne podove, a dvije su rađene sa hipokaustom – podnim grijanjem. Grijanje u vili je rađeno tako što su podovi prostorija izdignuti na stubićima rađenim od opeke, tako da je topao vazduh ulazio u prazan prostor hipokausta i na taj način grijao podove prostorija.
Lutovac dodaje da su nađene kvadratne cijevi – vjerovatno instalacija koja je bila ugrađena u zidove i na taj način je grijale i unutrašnji prostor.
– Arhitektonski ostaci tog objekta vjekovnim poljoprivrednim radovima su svedeni na nivo otkrivenih podova, ali je to dovoljno da se sagleda ljepota ovog rimskog objekta. Nažalost, ovim radovima je razvučen i očekivani keramički materijal i posuđe, kakvo se obično očekuje na podnim površinama ovakvog objekta – objašnjava Lutovac.
Arheolog kaže da su pronađena četiri bronzana novčića koja pripadaju Kostantinu Galu i Konstansu II, pa sa puno vjerovatnoće mogu tvrditi da je objekat podignut polovinom IV vijeka naše ere. Pronađen je i keramički materijala, jedan gvozdeni klin za klesanje kamena i gvozdeni nož iz istog perioda.
– Na osnovu uređenja Rimske imperije i taj dio carstva koji se odnosi na poljoprivredu bio je izuzetno uređen. Pravo na zemlju imali su patriciji i građani gradova provincije. Zemlju su dobijali i rimski vojnici, legionari, po odsluženju vojnog roka. U zavisnosti od imućnog stanja vlasnika imanja, gradili su odgovarajuće objekte, pa se njihov raspon kreće od manjih kuća do izuzetno velikih seoskih vila. U luksuznim vilama postojale su prostorije za spremanje hrane, za prijem gostiju, kupatila, i sale sa podovima rađenim u mozaicima. Naša bistrička vila nije toliko luksuzna, ali je jedna od prvih rimskih istraženih na prostoru Polimlja – istakao je Lutovac.
Objašnjavajući porijeklo vile Lutovac ističe da su ovi prostori bili u sastavu provincije Dalmacije, a da je negdje krajem III vijeka formirana provincija Prevalis, u okviru koje su postojali urbani centri kao što je Duklja u Podgorici, Municpijum u Kominima kod Pljevalja i vjerovatno manje urbani centri u dolini Lima.
– U ove manje urbane centre možemo svrstati Samograd na Brzavi i lokalitet Tumbarice kod Berana – kaže on, dodajući da je iz ovih centara upravljano agrarom, pa je bilo sasvim logično da pored vile postoje i odgovarajuće žitnice i objekti za smještaj robova koji su radili na tom imanju. Lutovac kaže da su slične rimske seoske kuće dosad otkrivene u selu Lužac kod Berana i u Budimlji, u Bijelom Polju i Njegnjevu, a očekuju da ih ima svuda gdje postoje ravne i pitome doline.
M.N.


Tragali za ostacima pravoslavne crkve

– Ovdje, u Bistrici, mjesto u kojem se nalazila vila nekada se zvalo Brankovina, pa Crkvina, zatim Kula. Ranije je na tom mjestu postojala gomila kamena nastala trijebljenjem kamenja sa ove kuće. Prije nekoliko godina mještani su pokrenuli nedozvoljena istraživanja, bez saglasnosti vlasnika, sa pretpostavkom da se tu nalaze ostaci pravoslavne crkve. Tada je vlasnik obustavio radove i dozvolio Polimskom muzeju da istražuje kako bi nesumnjivo utvrdili o kakvom objektu se radi – zaključio je Lutovac.