Tribina pod nazivom ,,Njegošev`plamen božestveni`”, održana je pred brojnom publikom u Knjižari Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, u Podgorici. Na tribini su učestvovali doc. dr Dušan Krcunović, dr Srđan Maraš, kao i doc. dr Drago Perović.
,,Njegoševa tiranomahija” bio je naziv izlaganja doc. dr Dušana Krcunovića.
– Tekstualno uporište za pristup Njegošu kao akteru višestruke tiranomahije može se prilično precizno odrediti. Sama riječ tiranija ili tirjanstvo pojavljuje se u Njegoševim djelima čak 25 puta. Kada se sva ta mjesta uzmu ponaosob i u cjelini, izvijesno je da riječ tirjanstvo nipošto nema samo neku ornamentalnu, retoričku, ili epizodnu funkciju u Njegoševom djelu. Moglo bi se reći da je tirjanstvo proganjalo crnogorskog vladiku onoliko koliko je i ono proganjalo njega – kazao je Krcunović. On je dodao da je Njegoš bio protagonista tiranomahije u prostoru konkretnog, realnog, istorijskog iskustva.
- On posmatra tiraniju kao svjetski istorijski fenomen, koji u njegovim djelima ima status kako pjesničkog motiva, tako i punovažnog intelektualnog problema i dramatične uznemirujuće duhovno-egzistencijalne teme. Jedan od najveličanstvenijih učinaka njegove tiranomahijske pobune je to što mi danas možemo bolje da razumijemo sam fenomen tiranije, a on nije ni anahrona filozofsko-politička kategorija, niti prolazna istorijska epizoda – pojasnio je Krcunović. On je detaljno pojasnio, koristeći se primjerima, kako tirjanstvo na najrelevantnijim mjestima u Njegoševom djelu ima različite manifestacije i posebna značenja.
– Njegoševa tiranomahija nastavlja se i danas sredstvima poezije i etike. Njegova posthumna tiranomahija odgovor je na tiraniju takozvanih novih čitanja, desakralizacija i raznih drugih oblika profanacije i obezvređivanja Njegoševog djela – kazao je Krcunović.
Dr Srđan Maraš je govorio na temu ,,Sloboda i utopija u svijetlu kosovske filosofeme `neka bude što biti ne može`”.
– U ime slobode koju najglasnije i najaktivnije afirmišu vodeće ekonomske i političke strukture, koje izražavaju politiku moći i dominacije, koja je najzaslužnija za sve postojeće podjele i nejednakosti u svijetu, ljudi se danas prije porobljavaju nego što se njome oslobađaju i bitno humanizuju. Svjedoci smo kako nam se sa različitih strana sugeriše kako je postojeće društveno stanje konačno – kazao je, između ostalog, Maraš. On je dodao da je ustvari podjela na bogate i siromašne, odnosno na gospodare i robove, jedna od najstarijih podjela sa kojom se čovječanstvo suočilo.
– Sloboda i jednakost se moraju dovesti u međusobnu uzajamnu vezu koja je unutrašnja. Kao što se sloboda ne može zamisliti bez jednakosti, tako se ni jednakost ne može zamisliti bez slobode. Nemoguće je neslobodno govoriti o slobodi, neslobodno misliti slobodu. Ona se ili slobodno misli, ili se uopšte ne misli. Slično važi i za jednakost – pojasnio je on. Maraš je istakao da Njegoševa kosovska filozofema ,,neka bude što biti ne može”, izražava upravo otpor spram postojećeg.
– Ona snažno naglašava nastojanje na radikalnoj kritici postojećeg u ime onog mogućeg i budućeg, u ime jedne moguće budućnosti čime se nesumnjivo dijelom opisuje i istorijski pojam utopije – kazao je on.
Izlaganje doc. dr Draga Perovića nosilo je naziv ,,Tokvilova i Njegoševa kritika javnog mnjenja”.
– Tokvil je nepotkupljivi pobornik jednakosti među ljudima, a Njegoš nejednakosti. Njihova djela se u potpunosti razlikuju. Tokvil je glasnogovornik demokratije kao djela samog proviđenja, a Njegoš teookratije kao službe Bogu. Tokvil je sve učinio da pomogne smjenu starog režima, a Njegoš da ga očuva i modernizuje. U toj radikalnoj različitosti u njihovim životima i djelu, ipak postoji određene sličnosti i bliskosti, pa čak i neke podudarnosti – kazao je Perović. On je dodao da je Njegoš na svakom koraku pružao otpor tiraniji prosječnosti, odnosno tiraniji javnog mnjenja.
A.Ć.
Suverenitet ljudskoga roda
– Jedino što nas od tiranije javnog mnjenja može spasiti, prema Tokvilu, jeste suverenitet ljudskoga roda. Tokvil koristi i sintagmu ,,ropski jezik”. Naime, i oni koji su sami nosioci toga javnog mnjenja i oni počinju da govore tim ropskim jezikom i stvaraju jednu ropsku svijest. Isto to nalazimo i u odgovoru patrijarha u ,,Lažnom caru Šćepanu Malom”. Sama tiranija javnog mnjenja koje unaprijed donosi odluke o svemu onemogućava bilo kog pojedinca da iskoči i bude nad većinom – pojasnio je, između ostalog, Perović.
Diskusija
Moderator večeri bio je Radomir Radević, profesor filozofije, a nastupio je i guslar Ivan Lukovac. Nakon guslara, publika je učestvovala u diskusiji i postavljala pitanja učesnicima tribine. Tribina ,,Njegošev `plamen božestveni`”, održana je u okviru manifestacije Dani Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, u Podgorici od 12. oktobra do 13. novembra.