Povodom obilježavanja 145 godina od izlaska prvog broja „Glasa Crnogorca” Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević” priredila je na Cetinju izložbu plakata „Evropa na stranicama Glasa Crnogorca” na kojoj su prezentovani i originalni primjerci ove značajne novine s kraja 19. i početka 20. vijeka, koja ima status kulturnog dobra od posebnog značaja za istoriju i kulturu Crne Gore.
Otvarajući izložbu profesor dr Vesna Kilibarda kazala je da je „Glas Crnogorca” čitavim tokom svog izlaženja bio svojevrsni crnogorski „prozor u svijet” koji je svojom uređivačkom politikom, izborom saradnika i raznovrsnošću priloga posvećenih evropskim kulturama, svjedočio spremnosti crnogorskog društva da percipira svijet izvan svojih nacionalnih granica.
– Da se naporom svojih brojčano skromnih ljudskih resursa upoznaje sa stranim kulturama i književnostima i da Crnu Goru emancipuje i na primjerima kultorološki i civilizacijski drugog i drugačijeg svijeta. Iako bismo prisustvo stranih književnosti u „Glasu Crnogorca” po obimu i dometima ocijenili skromnim, ne bi bilo uputno prenebreći njegov nesumnjiv doprinos širenju duhovnih vidika njegovih čitalaca i opštem kulturnom i književnom uzdizanju crnogorskog društva – kazala je Kilibarda. Ona je navela da se na stranicama „Glasa Crnogorca” iščitava autentična građa koja najneposrednije svjedoči o političkim, društvenim, ekonomskim, prosvjetnim i kulturnim prilikama u Crnoj Gori u razdoblju dugom pola vijeka.
– Među saradnicima „Glasa Crnogorca” prepoznajemo cvijet tadašnje crnogorske inteligencije, uključujući i knjaza Nikolu Prvog, mada su prisutna i brojna već afirmisana imena iz svih južnoslovenskih krajeva, najviše iz Vojvodine i Dalmacije, među kojima su Simo Popović, Jovan Pavlović, Laza Kostić, Jovan Jovanović Zmaj, Ljubomir Nenadović, Simo Matavulj, Jovan Sundečić, Vasa Pelagić, Valtazar Bogišić i drugi, od kojih su se neki zapisali i kao urednici ovog lista – rekla je Kilibarda.
Publicista Marijan Mašo Miljić smatra da „Glasu Crnogorca” po mnogo čemu pripada pročelno mjesto u crnogorskom novinarstvu. Izložba „Evropa na stranicama Glasa Crnogorca” realizovana je u okviru Evropske godine kulturne baštine.
Z.P.
Poluslužbeno glasilo
Prva crnogorska novina, list za politiku i književnost pojavila se u subotu 21. aprila 1873. godine, kao nedjeljno poluslužbeno glasilo. Pored pedesetogodišnjeg izlaženja, impozantan je i podatak da je u cetinjskoj seriji, do kraja 1915. godine, izašlo 2.277 brojeva, a u egzilu 96, saopštio je Miljić. On je istakao da je „Glas Crnogorca” svojevrsna višetomna hronika Crne Gore, ogledalo vremena i svjedočanstvo o ljudima i događajima.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
