-„Dan umjetničkog obrazovanja”, koji je iz školskih klupa u „Zetski dom” tokom ovog polugodišta doveo gotovo dvije hiljade djece i Studio Kraljevskog pozorišta, vratili su najstarijem pozorištu u Crnoj Gori obrazovnu ulogu, utkanu u njegove temelje 1884, saopštila je Jelena Marković Čađenović, pi-ar menadžer Kraljevskog pozorišta „Zetski dom”.
U dopisu dostavljenom „Danu”, ona navodi da je tokom vremena rad, ne samo ovog pozorišta u Crnoj Gori, prekidan i da se tako osipala publika. Podsjeća i da je tokom jedne školske posjete „Zetskom domu” ispričao istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov, kada je on bio dijete, „postojala je industrija `Obod` gdje je radilo četri i po hiljade radnika, Cetinje je tada bilo industrijski grad. Svi radnici bili su u teatru u bijelim košuljama, u sakoima, niko ih nije tjerao da dolaze...”
– Onda je nastupio period kada su pozorišta pogašena. Jednostavno, teatarska publika se izgubila šezdesetih, nije lako vratiti je nazad. Mora se zato nešto preduzeti. Sa pozorištem se treba upoznati, treba ga doživjeti – rekao je Čilikov.
Lidija Dedović, umjetnička direktorica „Zetskog doma” uspjela je da realizuje ovu ideju, a podržali su je Ministarstva prosvjete i kulture i Narodni muzej Crne Gore. Ipak, neće biti smisla ukoliko se projekat ne nastavi jer publika nije nestajala nekoliko mjeseci već godinama.
– Koliko god da su dobri rezultati, ove stvari, ako nisu na duge staze i projektovane za stalno, nemaju smisao. Dobre su reakcije, tokom predstave i u razgovorima nakon igranja. Ti razgovori su oscilirali, u odnosu na sredine i prije svega u odnosu na pedagoški rad profesora koji dolaze sa đacima. Kod nas sistem ne daje rezultate nego pojedinac, a to je nedopustivo. Treba nastaviti dalje – kazao je reditelj Petar Pejaković, autor predstave „Kapital-djeca” koja je izvođena za učenike osnovnih škola.
Koliko je ovakva ideja neophodna i važna potvrdila su djeca. U toku predstava koje su izvođene za njih čuo se smijeh, a čula se i tišina kada shvate komad. Nakon igranja sa njima su razgovarali glumci predstave „Dokle pogled seže”, Aleksandar Čilikov koji ih je učio istoriji teatra, reditelj Petar Pejaković i njihovi vršnjaci sa Cetinja koji igraju u komadu „Kapital-djeca”. U tim intimnim pričama u sali „Zetskog doma” pokazali su da vole teatar, ali da nemaju baš svi naviku odlaska u pozorište, pokazali su emocije i slobodu, da znaju da misle i da imaju sposobnost da pretoče svoje misli u riječi i da nas tako fasciniraju.
– „Dokle pogled seže” je izazvala jake emocije u meni. Otići ili ostati. Otišla bih samo zbog slobode jer ovdje je nekako ne osjećam. Vjerovatno sam kukavica zbog toga, ali za slobodu je potrebna mlada snaga koje nemamo, živimo u svijetu pogrešnih stavova. Zbog toga mogu sebi dopustiti da budem kukavica i odem. Ne mislim da ću imati podršku porodice. Ali, odavno se pripremam za to. Osvajanje slobode u porodici je najveći dio cijele priče – kazala je Jana Raspopović, učenica Gimnazije „Slobodan Škerović”.
– Ovo je jedna od najboljih predstava koje sam vidjela jer kritički preispituje, osvjetljava ono što guramo pod tepih. Pokazuje pravo stanje u društvu i sistemu koji utiče na sve nas, već puno vremena. Ovo je iskustvo koje ću pamtiti – kazala je podgorička gimnazijalka Milena Mrđenović.
U projektu „Dan umjetničkog obrazovanja” učestvovali su stariji osnovci i učenici prvih razreda srednjih škola iz 10 škola Cetinja, Podgorice, Danilovgrada, Bara i Berana.
– Ovaj projekat je izvanredna ideja. Djeci treba dati šansu da vide pozorišnu predstavu, da vide Cetinje, da vide muzej. Što se mene lično tiče imate svako poštovanje i podršku – kazao je Momo Radojević, profesor beranske Gimnazije „Panto Mališić”.
– Mislim da se u mom gradu rijetko ide na predstave, ali i da smo nakon ove predstave dobili volju za odlazak u pozorište – kazala je učenica Gimnazije „Panto Mališić” Marija Zonjić.
Predstava „Kapital-djeca” igrana je za osnovce. Kada su ih djeca koja glume pitala da li im se dopala predstava, učenici podgoričke Osnovne škole „Sutjeska” uglas su uzviknuli „Da”!
– Razgovarali su potom o sistemu u kome živimo, spomenuli knjigu o ekonomiji Janisa Varufakisa, pričali o pozorištu, o tome kako djeca vide budućnost, o liku iz Alan Forda, legendarnom Super Hiku. Spoj djece sa Cetinja koja su pohađala radionice sa mentorom Petrom Pejakovićem i njihovih vršnjaka iz crnogorskih gradova donio je novu energiju u cetinjsko pozorište i sasvim novo iskustvo posjetiocima koji su i sami poželjeli da se nađu na sceni, navodi Marković Čađenović.
– Utisci su fenomenalni. Koliko god predstava imala satiričan karakter ona nosi veoma duboku poruku koliko je problema u našoj zemlji, koliko ima nezaposlenih, koliko ima ugroženih porodica. Nevjerovatno je kako su kapital u stvari djeca, naslijeđe. Iako je bolje stanje u drugim zemljama ovdje ćemo naći pravu ljubav i prijateljstvo – kazao je Jovan Aleksić, učenik OŠ „Sutjeska”.
– Drago mi je što sam posjetila „Zetski dom” jer sam se divno provela. Djeca koja su učestvovala su bila jako aktivna, nisu se stidjeli, sve je bilo tako ozbiljno. Bilo je i mnogo smiješnih trenutaka – kazala je učenica Hajdana Todorović, iz OŠ „Sutjeska”.
Djeca su se vratila u Kraljevsko pozorište „Zetski dom”, a ciljevi obrazovnog segmenta ovog teatra su za ovu školsku godinu ispunjeni.
– Vaspitanje duše je naš cilj, u kome je fokus dobar i zdrav mlad čovjek, kulturan, svjestan svojih mogućnosti i želja, čovjek koji teži razvoju znanja, igre, mašte, hrabrosti, mlada osoba koja nije zaražena banalnom svakodnevicom, dnevnom politikom, nacionalizmima i najrazličitijim predrasudama, već mlada osoba koja korača putem dobra, ljubavi, morala i najviših ljudskih vrijednosti – kazala je umjetnička direktorka Lidija Dedović i dodala da je ovim projektima započet proces i da su obavezni da novim generacijama obezbijede utočište za bolji svijet.
– Ova priča se, naravno, nastavlja...– rekla je Dedovićeva.
z.p.
Pejaković: Na jesen obnavljamo radionicu
Paralelno sa „Danom umjetničkog obrazovanja” odvijao se i segment Studio Kraljevskog pozorišta, prvi dramski studio u Crnoj Gori koji radi u sklopu državne institucije, kroz koji je u tekućoj školskoj godini, potpuno besplatno, prošlo preko osamdesetoro djece. U fokusu je bilo oslobađanje tijela i duha jer za dječiju maštu nema i ne smije biti granica. Zadatak pozorišta je da djecu nauči da je čuvaju kada odrastu.
– Djeca sa kojom radimo dva, tri puta nedjeljno su dio prve, pripremne godine. Široka je baza i sada je potrebno proširivati, ulaziti u projekte, zaokružiti četiri, pet mjeseci sjajnog rada. Na javnom času oni će prezentovati dio procesa koji su prošli. Na jesen obnavljamo radionicu i proširujemo grupe. Očekujemo da će interesovanje biti još veće. Mislim da treba otvoriti proces u pravcu onoga što smo radili sa projektom „Kapital djeca”, a to je raditi na temama koje su njima važne u životu, a ne na nekom materijalu koji je dio pozorišta, struke i temama koje proizvode kontra efekat. Recimo, u Finskoj su u osnovnim školama ukinuli predmete i predaju im teme i ono što je zapravo važno. Učenje van institucionalnog obrazovanja je jedini pravi način – kazao je Petar Pejaković, mentor Studija Kraljevskog pozorišta.