Ni Glavni grad a ni Vodovod ne mogu da podignu kredit za gradnju kolektora, jer je u ovom trenutku to ogromno opterećenje i za jedne i za druge, a finansiranje iz državnog budžeta je nemoguća misija, ocijenila je Zdenka Popović, odbornik SNP-a. U Programu uređenja prostora za ovu godinu je navedeno da će 15.000.000 eura za gradnju kolektora biti obezbijeđena kroz model koji će biti definisan u saradnji sa Vladom.
-Razumijem želju odgovornih iz Vodovoda da napokon krenu sa mrtve tačke jer smo se naslušali obećanja. Ne razumijem na koji način misle da smanje pritisak na budžet Glavnog grada pa samim tim i na građane. Ako traže novac od Vlade i ako ne odustaju od ustupanja zemljišta, valjda je i to novac građana? Posebno ne razumijem koji je to novi model finansiranja ovog projekta? Možda bi u ovoj situaciji bilo pametnije da se građanima kaže istina da para više nema, a da su šanse potrošene. Ostaje nam da se nadamo da možda negdje postoji neki inostrani donatorski fond iz kojeg bi se izgradio ovaj projekat, ali šanse su minimalne – ocijenila je Popović.
Koliko je izvršna vlast Glavnog grada u prethodnom periodu ozbiljno razmišljala o izgradnji kolektora jasno govori činjenica da je od 2006. pa do kraja 2014. godine u budžetu Glavnog grada bilo preko 550 miliona eura i to po rebalansu, a da su se istovremeno podizali krediti za izgradnju putne infrastrukture čije su rate sa kamatama počele da pristižu tek početkom 2014. godine, navodi Popović.
-Priča o izgradnji kolektora počela je 2006. godine i tada se znalo da postojeće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda može da zadovolji potrebe samo 55 hiljada ekvivalentnih stanovnika te da je na njega priključeno 100 hiljada građana. Situaciju dodatno komplikuje i to što se ispuštaju industrijske otpadne vode, a postojeće postrojenje nije u mogućnosti da ih prečisti. I umjesto da se ogromna sredstva iz budžeta Glavnog grada preusmjere na izgradnju kolektora, koji bi prije svega riješio gorući problem zagađenja životne sredine i onemogućio da se izliju septičke jame i eventualno zagade izvorišta, novac se nemilice trošio na neke manje značajne projekte, a dešavalo se da nije postojala iskrena želja da se napravi nešto kapitalno, važno za sve građane – kaže Popović.
Zdenka Popović navodi da je 2008. godine sačinjen izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi o izgradnji postrojenja.
-Time se stvorila mogućnost da se uđe u realizaciju projekta pri čemu je u budžetu bilo 93,3 miliona eura i dovoljno finansijskih sredstava da se započne izgradnja postrojenja iz sopstvenih sredstava. Izvršna vlast Glavnog grada to nije uradila, već je 18 miliona eura prenijela u 2009. godinu ne znajući valjda šta da radi sa tolikim novcem. U to vrijeme, usled investicionog buma u budžet su se slila ogromna novčana sredstva, jer su prihodi od prodaje nefinansijske imovine dostizali iznos i do 19 miliona eura a prihod od naknada za opremanje zemljišta iznosio je više od 25 miliona eura samo za jednu godinu – navela je Popović.
Samo od prihoda po osnovu prodaje nefinansijske imovine u 2009. i 2010. godini koji je iznosio 33 miliona eura, mogao se napraviti kolektor, navodi odbornik SNP-a.
-Ali bivši gradonačelnik i njegovi saradnici su vjerovatno mislili da će takva finansijska situacija trajati beskonačno. Novac se trošio nedomaćinski, ulagalo se u neke potpuno promašene projekte poput podzemnog prolaza. Ni čelnici izvršne vlasti nijesu štedjeli već su troškovi njihovih službi bili milionski, pa je tako služba gradonačelnika od 2010 do 2014. godine potrošila 4,6 miliona eura, služba glavnog administratora za isti period 439 hiljada eura – kaže Popović.
N.S.
Tender raspisan kada
para više nije bilo
Zdenka Popović navodi da je tender za gradnju kolektora raspisan tek kada su prihodi počeli da padaju.
–Kada je bivši gradonačelnik 2013. godine shvatio da prihodi drastično počinju da padaju, da je kapitalni budžet sa 49 miliona eura sveden na 18 miliona eura u 2013. godini i kada je postao svjestan da se kolektor mora napraviti ali da para više nema, raspisao je tender pokušavajući da nađe investitore koji će po sistemu projektuj-izgradi-finansiraj izgraditi kolektor, a za uzvrat Glavni grad će investitoru ponuditi zemljište vrijedno deset miliona eura koje će biti oslobođeno komunalija. Nažalost, investitora odavno nema, a 50 miliona eura koliko košta izgradnja kolektora je skupa investicija koja teško može da se povrati a ne i da donese profit – navodi Popović.