Ustavni sud ukinuo je diskriminatorsku odluku o socijalnoj i dječjoj zaštiti Glavnog grada. Neustavnom i nezakonitom je ocjenjena odredba koja tretira da pravo na oblik socijalne i dječje zaštite mogu ostvariti samo državljani Crne Gore. Godinama su na osnovu ovakve odluke diskriminisani naši brojni sugrađani. Kršenjem Ustava Crne Gore i brojnih međunarodnih pravnih normi, koje izmeđuostalog garantuju pravo na „pristup dovoljnoj hrani”, jedan od upečatljivijih vidova diskriminacije primjenom ove odluke je podjela obroka u narodnoj kuhinji. Samo su državljani Crne Gore mogli dobiti obrok a ostali su ostajali gladni.
Sekretar za socijalno staranje Goran Miranović nije želio da komentariše odluku Ustavnog suda. On je rekao da pripremaju novi dokument koji će pitanje socijalne i dječje zaštite konkretnije definisati.
- Priprema se odluka za drugi kvartal godine koja će se naći na Skupštini Glavnog grada a koja će se odnositi na sve oblike socijalne i dječje zaštite. Kada donesemo tu odluklu sredinom godine, rješićemo i pitanje ko može ostvariti pravo na obrok u narodnoj kuhinji. Zato ne bih komentarisao odluku Ustavnog suda – kazao je Miranović.
Odbornik Demokratskog fronta Branka Bošnjak ističe da su nebrojeno puta ukazivali na nezakonite odluke koje je donosio bivši gradonačelnik Miomir Mugoša, pa i na diskriminatorsku odluku o socijalnoj i dječjoj zaštiti.
- Svakom normalnom je jasno da glad ne poznaje državljanstvo već da treba svima onima koje je ovaj režim doveo u takvo stanje omogućiti da makar mogu jedan obrok dobiti u narodnoj kuhinji. Nažalost, drčnost bivšeg gradonačelnika nije dozvoljavala da dopru do njega ni one dobronamjerne sugestije i upozorenja. On je uspio i od narodne kuhinje da napravi biznis. Ne postoji na svijetu narodna kuhinja kojoj ne možete donirati hranu ili volontirati, a Mugoša je zabranio donacije i to je jedina kuhinja koja radi po ketering sistemu, u kojoj se ne kuva već se isporučuju gotovi obroci. On je i ovdje raspisivao tender i udovoljavao njemu podobnim – kazala je Bošnjak.
Kako navodi, umjesto da za sve odluke koje padaju na sudu Miomir Mugoša odgovara, on biva nagrađen i sad će predstavljati našu zemlju u Sloveniji.
- Svi znamo kakav je diplomata. Ne mogu da ne ukažem i na sramnu ulogu SDP-a koji ga je kukavički podržao i plus je dozvolio da na čelu komisije koja treba da preispita Mugošine sumnjive poslove bude predsjednik odborničkog kluba DPS-a. To je kao da ste kozi dali da čuva kupus i ishod je već jasan. Bolje da se i ne sastaju nego da troše sredstva i primaju naknade za taj posao – poručila je Bošnjak.
Odbornik u Skupštini Glavnog grada Vladimir Čađenović ukazuje da je ovo druga odluka koju je Ustavni sud u poslednje vrijeme osporio Glavnom gradu što samo pokazuje da samovolji kad- tad dođe kraj.
- Osporena je još jedna odluka Glavnog grada, najprije odluka da Parking servis ne može izdavanjem doplatne karte od 20 eura nikoga da kazni za prekoračenje ili neplaćanje parkinga, a sad i da pravo na oblik socijalne i dječje zaštite mogu ostvariti samo državljani Crne Gore sa prebivalištem u Podgorici. To je dokaz da samovolji kad- tad dođe kraj – poručio je Čađenović.
On je ukazao i da su kolege odbornici u Skupštini Glavnog grada ukazivali i ranije da ni jedna ni druga odluka nisu u skladu sa Ustavom i drugim propisima države, što se pokazalo kao istinito.
- Vidimo i u obrazloženju odluke Ustavnog suda po ovom pitanju da je riječ o čistoj diskriminaciji i da se po ovim osnovama ne može biti u pravnom poretku Crne Gore, jer licima koja zakonito borave na teritoriji Crne Gore bez obzira jesu li ili nisu njeni državljani, treba obezbijediti pravo na socijalnu zaštitu, a jedno od tih prava je i pravo na jedan obavezan obrok u narodnoj kuhinji – poručuje Čađenović.
On ja naglasio da je na vladajućoj koaliciji Glavnog grada da odmah i bez odlaganja i tim licima omogući pristup narodnoj kuhinji na Vrelima ribničkim - poručio je Čađenović.
S.R.
Žele obrok iz narodne kuhinje
Veliki je broj sugrađana koji žive na rubu egzistencije a koji uzalud kucaju na vrata narodne kuhinje da bi dobili barem jedan obrok dnevno. Kako ističu, nemaju pravo na to samo zato što ne ispunjavaju kriterijume koje je neko sit odredio pa uglavnom zavise od dobre volje ljudi, Crvenog krsta i ostalih humanitarnih organizacija.
Jedan od njih je otac šestoro djece Tasim Tatari. Kako kaže, njegovi mališani nikada nisu mogli da dobiju obrok u narodnoj kuhinji.
- Ne dozvoljavaju nam da tamo jedemo. Rekli su mi da kao izbjeglice nemamo prava. A barem bi nam taj jedan obrok značio. Ovako nemamo ništa. I baraka nam je skoro izgorjela u kampu dva. Nikakvu pomoć nismo dobili– kaže Tatari.
Da bi trebalo svim socijalnim slučajevima dozvoliti da koriste narodnu kuhinju, izričit je i Šaban Dana.
- Ima mnogo onih koji dobijaju jedan topli obrok dnevno, moja porodica nema pravo na to. To je diskriminacija po pitanju državljanstva. Jedni mogu a drugi ne. I mi smo gladni. Treba nam taj obrok, da ga ne vadimo vječito iz kante. Imam ženu i troje djece i to bi mi mnogo značilo – kaže Dana.
Usluge narodne kuhinje rado bi koristila i Senada Mujaj, ali nema pravo na to jer se vodi kao strani državljanin.
- Takva ustanova ne smije biti samo za crnogorske državljane. Ovdje ima mnogo gladnih kojim treba pomoći– kaže Mujaj.
Nezadovoljstvo je izrazio i Edi Barijaj koji smatra da svi socijalni slučajevi treba da dobiju pravo na taj jedan besplatan obrok.
- Nama je hrana nužda. Zašto i tu mora da se pravi selekcija. Uskraćuju nam prava za sve, pa i za narodnu kuhinju. Mi jesmo lica bez državljanstva, ali smo isto ljudi – navodi Barijaj.VI.R.
Na diskriminatorsku odluku
ukazali i ombudsman i HRA
Ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke o pravu na socijalnu i dječju zaštitu, tražili su ombdusman i Akcija za ljudska prava (HRA) koji su naveli niz propisa kojim je odluka kršena i sud je ocijenio da su u pravu. Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, Akcija za ljudska prava podnijela je u avgustu 2011. godine.
U predlogu i inicijativi navedeno je da osporena odluka nije u saglasnosti sa odredbama člana 17, stav 2. i člana 67, stav 2 Ustava Crne Gore jer je propisivanjem da prava na oblike socijalne i dječje zaštite utvrđene tom Odlukom mogu ostvariti samo državljani Crne Gore sa prebivalištem na teritoriji Glavnog grada izvršena diskriminacija lica koja nijesu državljani Crne Gore u ostvarivanju svojih prava.