Odbornik u Skupštini Glavnog grada Sonja Radunović ocijenila je da Podgorici nije dovoljan jedan Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju ako se uzmu u obzir nezvanični podaci Ministarstva prosvjete koji govore da u vrtićima boravi 185 mališana sa posebnim potrebama, a u osnovnim školama 1.856 djece. Na sjednici gradskog parlamenta 14. aprila data je saglasnost za osnivanje JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u kojem će boraviti do 30-oro djece.
Sonja Radunović je ukazala da Glavni grad izdvaja dva miliona eura za mjere socijalne politike.
- Smatram da je neophodno da nadležni organi omoguće djeci sa posebnim potrebama da dobiju besplatne udžbenike i pribor kao i da se preduzmu mjere sa ciljem da se ljekovi potrebni djeci nađu na esencijalnoj pozitivnoj listi. Posle dužeg vremena Podgorica će dobiti Dnevni centar, a ja pitam je li dovoljna gradnja jednog dnevnog centra u gradu ako imamo nezvanične podatke sa kojima raspolaže Ministarstvo prosvjete po kojima 185 mališana sa posebnim potrebama boravi u vrtićima a 1.856 djece u osnovnoj školi. Po standardima, na deset kvadrata ide jedan korisnik, a na tri korisnika ide jedno stručno lice - rekla je Radunović.
Radunović je ukazala da je visok procenat ljudi sa predrasudama o djeci sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
- Istraživanja pokazuju da je još visok procenat ljudi sa predrasudama o djeci sa smetnjama i teškoćama u razvoju. O tome govori poslednja UNICEF-ova anketa u kojoj se čak trećina građana izjasnila da ne bi valjalo da dijete sa posebnim potrebama ide u vrtić ili školu sa njihovim djetetom. Smatram da je neophodno preduzeti aktivnosti kako bi se podigla svijest stručne i šire javnosti o pravima djece sa posebnim potrebama u cilju smanjivanja predrasuda - navela je Radunović. aSonja Radunović dodaje da u Crnoj Gori ne postoji precizna evidencija o broju djece sa posebnim potrebama.
-Smatram da je neophodno prikupljanje relevantnih statističkih podataka radi donošenja sveobuhvatne nacionalne politike koja bi promovisala jednake mogućnosti u društvu. Takođe, smatram da poseban naglasak treba staviti na roditelje jer biti roditelj djeteta sa posebnim potrebama znači biti u stalnoj borbi za fizički opstanak, dodatno plaćati medicinske intervencije i druge tretmane. Potrebno je njima pružati eudikacije i psihosocijalne pomoći i stručne podrške kako bi učestvovali u kreiranju zakona - kaže Sonja Radunović.N.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.