U jeku grejne sezone, sugrađani koji žive u zgradama najveći problem imaju gdje smjestiti drva. Većina zgrada novijeg datuma ne posjeduje podrume, dok su podrumi u zgradama starijeg datuma često neupotrebljivi, pretvoreni u stanove ili stambene prostore. Stanari su prinuđeni da drva deponuju na terasi ili ispred zgrade, a nije rijedak slučaj da ih poslože i u hodniku, liftu, bilo kom slobodnom kutku. Međutim, donošenjem nove Odluke o kućnom redu u stambenim zgradama, propisane su kazne za držanje ogrijevnog materijala na balkonu i to od deset do sto eura za fizička, odnosno od 100 do 1.500 eura za pravna lica. Podgoričani tu odluku uglavnom smatraju apsurdnom, jer, kako kažu, mnoge zgrade nemaju mjesto za smještaj ogrijeva.
Drva ispred stambenih zgrada mogu se vidjeti na svakom ćošku. Tamo gdje više nema mjesta ispred zgrade stanari su prinuđeni da ih slažu na balkon.
Sugrađanin Svetozar Raičević koga smo zatekli da cijepa drva navodi da će drva posložiti na terasu jer nema gdje drugo.
- Grijem se na drva i nasložiću ih na terasi, tako radim godinama. U zgradi nemam podrum, tako da ih nemam gdje drugo staviti. Neću valjda da ih držim u dnevnoj sobi. Stari ljudi koji to rade poput moje majke koja ima 80 godina ne mogu se spuštati po drva - prokomentarisao je Raičević.
I Nada Radunović pita se zašto bi nekome smetalo da ostavljaju drva na svom balkonu.
- Moja zgrada nema podrume a ima dimnjak. Neka mi objasne ti koji su donijeli odluku da je zabranjeno držati drva na terasi, gdje da ih držim? Na krov od zgrade ne mogu, a ne mogu ih ni u dnevnu sobu. Gdje ću sa njima – pita se Radunović.
Vera Drenovac smatra da je prvo trebalo u stambenim blokovima riješiti pitanje skladištenja ogrijeva da bi se takvi propisi uopšte primjenjivali.
- Protiv sam toga. Kad su se gradile zgrade sa dimnjakom trebalo je razmišljati o svemu. Da svakom stanaru slijedi podrum imali bi gdje drva nasložiti. Ovako moraju na balkon – navodi Drenovac.
Kako ističe, u većini starih zgrada iako postoje podrumi pretvoreni su u stanove, poslovne prostore ili su zapušteni i neuredni.
Sugrađanin Đorđe Milačić mišljenja je da ljudi iz straha od kazni sve češće drva drže na sam ulaz u zgradu.
- To bi trebalo nekako da se reguliše. Mislim da drvima nije mjesto niti u ulazu zgrade niti ispred, već u podrumima. Stanari zgrada koje ih nemaju su na velikim mukama. Ipak, moramo se grijati. Na struju se mnogima ne isplati, drvo je jeftinije, a i grijanje je mnogo bolje – kaže Milačić.
Evidentno je i nepostojanje dimnjaka u većini novijih zgrada, čime se automatski eliminiše mogućnost grijanja na čvrsto gorivo. Pouzdanih podataka o tome koje i koliko zgrada ima dimnjake, nema. Direktor Agencije za stanovanje Vladimir Tomović kazao je da se takva evidencija ne vodi, te da u većini zgrada starijeg datuma dimnjaci postoje, dok u novijim zgradama gotovo da ih nema.
- Slična je situacija i sa podrumima. Ako podrumi postoje onda je to pretežno u zgradama starijeg datuma, dok je zanemarljiv procenat zgrada u novogradnji koje imaju podrume – kazao je Tomović.
VI.R.
Ventilacija umjesto dimnjaka
Na primjer, nijedna zgrada Zetagradnje nema niti dimnjake niti podrume. To je potvrdio Blažo Zdravkov iz centra prodaje Zetagradnje.
- Imamo samo ventilaciju koja odvlači višak pare iz kuhinje i kupatila. Sa tom ventilacijom se ne može grijati na čvrsto gorivo. To je uglavnom plastika i ako bi se koristilo čvrsto grijanje, to bi se istopilo. Ni podrumi nisu predviđeni, jedino garaže – kaže Zdravkov.