Vlasnici neformalnih objekata koji u zakonskom roku ne podnesu zahtjev za legalizaciju objekata od sredine naredne godine plaćaće naknadu za korišćenje prostora na kojem je sagrađen. To će predvidjeti odluka o nadknadi za korišćenje prostora za neformalne objekte koju već u vidu modela priprema Zajednica opština Crne Gore uz podršku Misije OEBS-a, a na osnovu koje će lokalne samouprave kasnije donijeti svoje odluke.
Godišnju naknadu za korišćenje prostora plaćaće i vlasnici nelegalnih objekata čiji zahtjev bude odbijen jer u procesu legalizacije nijesu podnijeli svu potrebnu dokumentaciju.
Savjetnik za prostorno planiranje i komunalne djelatnosti u Zajednici opština Sanja Živković objašnjava da uvođenje ove naknade proističe iz Zakona o legalizaciji neformalnih objekata koji stupa na snagu 1. marta 2017. godine.
-Rok lokalnim samoupravama da donesu plan za privremene neformalne objekte je tri mjeseca od stupanja na snagu zakona. Za ta tri mjeseca prihod od ove naknade neće moći da se ubira. Očekujem da prije maja ili juna ne postoji realna šansa da počne naplata – kaže Živković.
Ona ističe da uvođenje ove naknade predstavlja mehanizam uticaja na nelegalne graditelje da uđu u proces legalizacije.
-U toku izrade Zakona o legalizaciji utvrđena je i posebna vrsta objekata. U pitanju su privremeni neformalni objekti koji su rađeni u osjetljivim područjima gdje samom građevinom negativno utiču na životnu sredinu ili na bezbjednost samih korisnika. To su objekti sagrađeni u blizini saobraćajnica, aerodroma, željeznice... Vlasnici tih objekata neće moći odmah da podnesu zahtjev za legalizaciju. Njih će prije svega morati kontrolisati stručnjaci. Ukoliko struka utvrdi da oni ne utiču negativno na životnu sredinu i da nijesu opasni po bezbjednost građana onda podnose zahtjev za legalizaciju. Ukoliko struka kaže drugačije objekat će biti srušen. Za svo to vrijeme graditelj će plaćati naknadu za korišćenje prostora – objasnila je Živković.
Radna grupa koja je radila Zakon o legalizaciji bila je saglasna da se apsolutno objektima koji ugrožavaju bezbjednost ne dozvoli mogućnost legalizacije. Međutim, kako kaže Živković, kasnije se politika Vlade Crne Gore promijenila, ne neočekivano već sa razlogom, da se ne bi pravila diskriminacija između vlasnika neformalnih objekata.
-Kada ekspert piše zakon on pođe od toga da objekat utiče loše na životnu sredinu. To su objekti koji su rađeni na vodoizvorištu ili zaštitnoj park šumi, a cilj eksperata je da zaštiti mikroklimu lokalne zajednice. Zbog toga su oni tražili da se ti objekti uopšte ne mogu legalizovati. Međutim, preovladao je glas razuma jer nijesu na početku zabranili gradnju kada je bila ekspanzija divlje gradnje, već je dozvoljeno da se oni izgrade. Iz tih razloga je odlučeno da se i njima pruži još jedna šansa. Ako struka kaže da oni mogu da opstanu proći će proces legalizacije. Ukoliko bude ishod uklanjanje objekta, jer su gradili tamo gdje se ne smije, odlučeno je da godišnju naknadu plaćaju do utvrđivanja konačnog statusa, odnosno da li može ili ne može biti legalizovan – kazala je Živković.
Zakon o legalizaciji nije predvidio kriterijume po kojima lokalne samouprave treba da utvrde cijenu korišćenja prostora za vlasnike neformalnih objekata. Sve to će, kako kaže Živković, odlučiti lokalne samouprave.
-Prevashodni cilj uvođenja ove naknade je da ona bude sredstvo pritiska za neformalne graditelje, a ne sredstvo od kojeg se očekuje prihod. Osnovna zamisao bila je da cijena naknade treba da bude veća od one koja je neophodna ukoliko se uđe u proces legalizacije. Oko cijene treba razmisliti da li utvrditi isti iznos naknade za privremene neformalne objekte, jer oni ne ulaze u proces legalizacije svojom voljom nego poštovanjem zakona koji kaže da moraju da sačekaju šta će reći struka. Još nemamo konačne stavove da li za njih naknada treba biti manja ili veća, jer su gradili baš tamo gdje se ne smije. Predložili smo da bi najlogičnije bilo da to bude vrijednost novoizgrađenog stambenog objekta u opštini, a taj podatak ima Monstat – rekla je Živković.
A.D.-N.S.
Podgorički propisi važiće za Zetu i Tuzi
Sanja Živković je objasnila da li će gradske opštine Golubovci i Tuzi plaćati ovu naknadu.
-Od trenutka kada se sprovedu prvi izbori po statusu koje dvije opštine imaju oni će imati sva prava i obaveze kao i sve jedinice lokalne samouprave. U ovom periodu oni neće donositi ovu odluku nego će Glavni grad i on će ubirati prihod za neformalne graditelje na području te dvije opštine. Nakon prvih izbora i konstituisanja novih organa vlasti u Tuzima i Golubovcima oni će donijeti svoje propise – kaže Živković.
Radna grupa priprema model odluke
Zajednica opština formirala je radnu grupu koja će pripremiti model odluke o naknadi za plaćanje korišćenja prostora neformalnih objekata. U radnoj grupi su Oliver Marković, predstavnik Glavnog grada, Marija Milošević, predstavnik Prijestonice Cetinje, Tatjana Jelić, iz Opštine Tivat, Radmila Lainović, iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, Sanja Živković i Žana Đukić, iz Sekretarijata Zajednice opština. U ime Misije OEBS-a u Crnoj Gori, u radu je učestvovala i Svetlana Laušević, viši programski službenik u Sektoru za demokratizaciju.