Naša sugrađanka, usplahireno je prije nekoliko dana pozvala redakciju i ukazala da je u Ulici 13. jula na trotoaru vidjela pacova, a prolaznici i stanari te ulice rekli su da to za njih nije ništa neuobičajeno.
Prema tvrdnjama Duško Radišić koji se bavi dezinsekcijom i deratizacijom ima neuobičajeno puno poziva građana koji su primijetili glodare posebno u podrumima i prizemljima stambenih zgrada.
Iz Instituta za javno zdravlje nam je rečeno da deratizacija cijelog grada nije rađena u poslednje dvije decenije i da bi bilo poželjno tako nešto da se konačno učini. Oni kažu da je to posao Glavnog grada koji mora da raspiše tender jer se radi o prilično skupoj intervenciji. Glodari, tačnije pacovi i miševi su životinje koje su prenosioci više bolesti, a inače su to neomiljene životinje, i kod većine ljudi izazivaju nelagodu.
Iz Glavnog grada na naša pitanja da li su upoznati sa prijavama građana da se u djelovima grada pojavio veliki broj glodara i šta će preduzeti po tom pitanju, kao i kada je poslednji put rađena deratizacija kompletnog grada i kada će biti ponovo rađena, nije stigao odgovor.
-Vidjećemo u narednom periodu da se deratizacija grada odradi, pošto je povećan broj pacova. Pokušaćemo da sa gradskom vlašću u narednom periodu dogovorimo da se to uradi na području cijelog grada jer primjećujemo da je povećan broj glodara u stambenim zgradama i na ulicama. Mada bi se onda morao raditi kanalizacioni sistem, pa podrumi zgrada, veliki je to posao – rekao je Dejan Prelević, iz Instituta za javno zdravlje.
Prelević kaže da je generalni tretman grada što se tiče deratizacije poslednji put rađen prije dvadeset godina.
-Nakon toga nijesmo radili deratizaciju kompletnog područja Podgorice. Rađeno je parcijalno odnosno išli smo tamo gdje se pacovi pojave. Mada to je jako komplikovano jer se ne postuže dobar efekat, s obzirom na to da nije širi prostor obuhvaćen u kojem se kreću glodari nego samo pojedinačno – istakao je Prelević.
Kada su u pitanju pacovi i moguća zaraza od njih Dejan Prelević kaže da je ugrožena kompletna teritorija grada.
-Ugroženo je gradsko naselje, prigradska naselja, kompletan grad. Prigradska naselja u smislu tamo gdje ima stoke i stočne hrane, gdje je parkovski pojas... To su ugrožena područja, mada ima ih svuda – kaže Prelević.
Dejan Prelević smatra da bi Glavni grad što prije morao da pokrene pitanje deratizacije Podgorice kako pacovi ne bi šetali gradom i stambenim zgradama.
-Pitanje deratizacije mora da pokrene Glavni grad ne možemo mi. Deratizacija je široki tretman koji je komplikovan za rad. Mora da ima javno obavještenje, da se postave oznake da je to urađeno, mora neko da donese odluku o tome, a to je Glavni grad, ne mi. To je dosta skupo, puno sredstava treba – kaže Prelević.
On je građanima savjetovao da se trude da što manje hrane bacaju jer se tu kupe pacovi koji se tim ostacima hrane.
Ni sami građani nijesu toliko ažurni da bar u svojim zgradama urade deratizaciju i na taj način zaštite se od zaraze koju mogu prenijeti glodari. Da se po gradu raširio broj pacova tvrdi i Duško Radišić, koji se bavi deratizacijom i dezinsekcijom. Radišić kaže da ih ima svuda, ali najviše u dijelu preko Morače.
-Zgrade u Ulici Ivana Milutinovića skoro da nema ulaza koji nema pacove, kao i zgrade na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, ali i na gradilištima gdje se prave nove zgrade na Starom aerodromu. Pacova ima svuda ali ovo su neka mjesta koja su najviše pogođena. Niko ne brine o tome hoće li se građani zaraziti, pa ni oni sami – kaže Radišić.
Duško Radišić radio je u nekadašnjem Higijenskom zavodu i po njegovom mišljenju poslednjih 40 godina nije se radila kompletna deratizacija grada.
-Prije 40 godina je poslednji put rađena jer sam radio u Higijenskom zavodu i onda se praktikovalo da se rade i prigradska naselja. Od tada niko ništa. Po zakonu ljudi bi trebali da rade deratizaciju porostorija, podruma bar dva puta godišnje, a to moraju da rade i restorani, kafići, hoteli, ali to niko ne praktikuje. Da građani znaju kakvi su magacini ugostiteljskih objekata ne bi vodu popili, a ne se tamo hranili. U jedan čuveni objekat sam ulazio i u magacinu meso drže na podu i gaze preko njega, a prodajni dio je kao apoteka, radnici kao stjuardese. Kuhinja da te strah uhvati – rekao je Radišić.
Duško Radišić ističe da je povećan broj pacova zbog suše, ali da bi Glavni grad treba da donese odluku o deratizaciji grada.
-Ranije je opština donosila tu odluku, pravili ugovor sa Higijenskim zavodom i znalo se kad počinje za glodare i miševe deratizacija, kad su na redu javne površine, kad podrumske, sve se znalo, svaki dio grada se radio. To je ukinuto i ne radi se. Vidim da ni građani koji recimo imaju skupštine stanara neće da se organizuju. Recimo zgrada koja ima 30 stanova svi da daju po četiri, pet eura da se odradi deratizacija i spriječe moguću zarazu. Neće ni oni to no na stepenicama se srijeću sa pacovima – ističe Radišić.A.D.
Građani se plaše zaraze
Stanari zgrada u kojima je ovaj problem najviše izražen u dijelu grada preko Morače kažu da se svakodnevno susrijeću sa pacovima koji izlaze iz podrumskih prostorija. Svi oni saglasni su sa tim da se deratizacija kompletne Podgorice mora što hitnije uraditi jer prijeti zaraza. Oni pozivaju nadležne da što prije reaguju.
-Prije neki dan išao sam do banke i miš mi pored noge prolazi. Mora se deratizacija uraditi pod hitno, jer sigurno 20 godina nije rađena. Da je sreće davnih dana je to trebalo biti urađeno, čak i nekoliko puta do sada. Pacovi i miševi prenose razne bolesti – rekao je Milika Zečević, stanar zgrade u Ulici 13. jula.
Da su se pacovi i miševi pojavili po gradu čula je, ali ih još nije vidjela Ivona Vujošević.
-Što se tiče ove zgrade u kojoj živim znam da je stara 40 godina i da nikada deratizacija nije rađena. Trebalo bi o tome voditi računa da se stanari ne zaraze. To je možda i do građana. Možda bi oni trebali malo da se organizuju i da to sami urade ako već niko drugi neće – kaže Vujošević.
Istog mišljenja je i Bobo Bukelić.
-Dvadeset godine deratizacija nije rađena u gradu bar tako kažu. Čuo sam da ljudi miševe po ulici srijeću. To mora da se spriječi – kaže Bukelić.