Ukoliko Glavni grad u ugovoru sa Poštom o isporuci poreskih rješenja i zaključaka o prinudnoj naplati nije ugovorio da se radi o pošiljkama za koje postoji obaveza ličnog dostavljanja, onda bi odgovorna lica morala snositi odgovornost za štetu koja nastaje zbog nezakonitog dostavljanja. U suprotnom Glavni grad mora da tuži Poštu ako je ugovorio lično dostavljanje, a tako nije učinjeno, ukazuje Nebojša Asanović, advokat.
Asanović tvrdi da Pošta nije dostavila poreska rješenja i zaključke o prinudnoj naplati po zakonu, odnosno u spisima predmeta ni kod Pošte ni kod Glavnog grada nema nema dostavnice ili obavještenja kao dokaza da je dostavljanje izvršeno.
–Po prilici stvari Pošta je takva akta Glavnog grada ostavljala građanima u poštanskim sandučićima, ispred vrata, ispred ograde, kapije, na stepenicama a sve kako im je bilo lakše i brže. Ako u spisima Uprave lokalnih javnih prihoda za svaki predmet posebno ne postoji dostavnica kao dokaz da je poreskom obvezniku u skladu sa zakonom izvršeno lično dostavljanje rješenja ili zaključka, takva dostava se smatra neurednom i nezakonitom i smatra se da nije izvršena – kaže Asanović.
Asanović podvlači da pored toga što je nastupila zastara naplate poreza na nepokretnosti za 2011. godinu jer je protekao rok za naplatu od tri godine, sada u 2018. godini zastarijeva naplata poreza i za 2012. godinu jer je 31. decembra 2017. godine protekao rok za naplatu poreza od pet godina.
– Ako se ovako stanje održi ili nastavi i ništa se kod dostavljanja ne promijeni krajem ove godine, tačnije 31. decembra 2018. godine zastariće i naplata poreza na nepokretnosti i za 2013. godinu. Ukoliko se opet dalje ništa ne promijeni kod dostavljanja zastaraće tako naplata poreza na nepokretnost godina za godinom – navodi Asanović.
To što je Glavni grad odredio ili ugovorio obligacionim poslom da mu Pošta Crne Gore dostavlja rješenja i zaključke poreskim obveznicima to je pravo lokalne samouprave po zakonu, ali to je i odgovornost u odabiru onoga ko će dostavljati akta, kaže advokat. Tu je i odgovorst Pošte pa zbog neke nezakonitosti ili greške Glavnog grada ili Pošte kao što je neuredna ili nezakonita dostava akata, ne mogu, ne smiju odgovarati ili trpjeti štetu građani kao stranke.
– Postavlja se pitanje ko je odgovoran za sve ovo, a odgovor je jasan. Ako je Glavni grad u ugovoru sa Poštom ugovorio ili je na drugi način napomenuo da se radi o pošiljkama za koje postoji obaveza ličnog dostavljanja, onda Glavni grad za svu štetu koju pretrpi zbog nezakonitog i neodgovornog njihovog rada, može da tuži Poštu i da traži da mu ona naknadi svu štetu, uključujući tu i sve iznose neplaćenih poreza zbog zastare istih kamata zbog neplaćanja istih, troškova upravnog i sudskog postupka. Pošto je osnivač Pošte Vlada, onda bi odgovorna lica Pošte trebala da snose odgovornost svake moguće vrste koja je po zakonu propisana i u zakonom propisanom postupku. Međutim, ako Glavni grad u ugovoru sa Poštom nije ugovorio ili nije na drugi način napomenuo ili označio da se radi o pošiljkama za koje postoji obaveza ličnog dostavljanja, onda u tom slučaju svu odgovornost za svu štetu koju pretrpi zbog nezakonitog i neurednog dostavljanja, snosi Glavni grad i onda bi odgovorna lica Glavnog grada morala snositi i odgovornost svake moguće vrste koja je po zakonu propisana – navodi Asanović.
Nebojša Asanović objašnjava koja je procedura kod obaveznog ličnog dostavljanja da bi ono bilo uredno i zakonito.
– Kada se lice kome dostavljanje treba lično izvršiti ne zatekne u stanu, poslovnoj prostoriji, na radnom mjestu, a nema podataka da je ta osoba odsutna, dostavljač će pismeno vratiti pošti, odnosno organu koji ga šalje, a licu kome se dostavlja će u poštanskom sandučetu ili na vratima stana ostaviti pisano saopštenje da ga mora preuzeti u roku od 15 dana. Dostavljač je dužan da saopštenje potpiše i da na pismu koje vrati pošti, odnosno organu, označi gdje je ostavio saopštenje. Smatra se da je dostavljanje izvršeno na dan kada lice kome je pismo namijenjeno preuzme pismeno. Ako lice u roku od 15 dana od dana ostavljanja saopštenja to ne preuzme, smatra se da je dostavljanje izvršeno istekom petnaestog dana od dana ostavljanja saopštenja. Ako se ustanovi da je lice odsutno, dostavljač će pismeno vratiti organu koji ga je izdao i koji će dostavljanje odrediti ponovo, kada sazna da se lice kome je pismeno namijenjeno vratilo, a najkasnije u roku od 30 dana. Nakon isteka ovog roka pismeno se dostavlja punomoćniku za primanje pismena – navodi Asanović.
On ukazuje da ako je primalac nepismen ili ne može da se potpiše, dostavljač će na dostavnici naznačiti njegovo ime i dan predaje i staviće napomenu zašto primalac nije stavio svoj potpis.
N.S.
Uprava: Dostavljali zaključke preko Pošte preporučeno
Komentar povodom tvrdnji da su poreska rješenja i zaključci o prinudnoj naplati dostavljeni protivzakonito juče smo tražili od Milana Šupića, v.d. direktora Uprave lokalnih javnih javnih prihoda. Odgovor smo dobili od Uprave koja tvrdi „nijesu u pravu oni koji tvrde da Uprava nije dostavljala rješenja u skladu sa zakonom, odnosno da dostavnice koje postoje u Upravi nijesu dokaz o uručenju tih rješenja”.
–Dostavljanje poreskih akata bilo je uređeno Zakonom o poreskoj administraciji sve do njegovih izmjena 2015. godine, a nakon toga primjenjivan je Zakon o opštem upravnom postupku. U Zakonu o poreskoj administraciji, u članu 23 stav 1 alineja 2 bilo je propisano da se akt smatra dostavljenim fizičkom licu, ako je dostavljen tom licu ili njegovom zakonskom zastupniku ili punomoćniku, ili ako ga je ovlašćeni službenik ostavio na adresu tog lica koja je zabilježena na prijavi za registraciju ili na zadnjoj poreskoj prijavi, ili ako je dokument poslat preporučeno poštom na poslednju poznatu adresu ili mjesto stanovanja tog lica. Preporučena pošiljka ili registrovana poštanska pošiljka uručuje se na dva načina. Jedan je da poštanski operator ima dokaz da je uručio pošiljku i drugi da, osim poštanskog operatora, pošiljalac dobija natrag dostavnicu kao dokaz da je pošiljka uručena. Način na koji je Uprava lokalnih javnih prihoda dostavljala rješenja i zaključke obveznicima preko Pošte CG do 2015. godine, smatra se da su pošiljke poslate preporučeno sa obavezom vraćanja dostavnice, u skladu s članom 23 zakona – navode iz Uprave.
Oni podsjećaju da je Uprava lokalnih javnih prihoda na vrijeme pokrenula prinudnu naplatu poreza na nepokretnosti po rješenjima iz 2011. godine tako da nije došlo do zastarijevanja prava na naplatu poreskih potraživanja. Takođe, što se tiče tvrdnji o uručivanju rješenja o poreskom dugu, u Upravi postoje kopije zaključaka, postoje dostavnice kao dokaz da je Pošta uručila te zaključke i propratni akt Pošte koji prati te dostavnice.
Oni poručuju da su prekinuli zastarijevanje prava na naplatu poreza.