Etički kodeks poslanika treba izmijeniti kako bi se građanima omogućilo da pokreću inicijativu za utvrđivanje da li je neki parlamentarac prekršio odredbe tog dokumenta, ocijenjeno je na jučerašnjoj panel diskusiji „Etika poslanika – od standarda do prakse”, koju je organizovao Institut Alternativa. Predstavnik Centra za monitoring (CEMI) Vlado Dedović kritikovao je to što Etički kodeks poslanika nije ostavio građanima mogućnost za pokretanje inicijative za utvrđivanje povrede tog dokumenta.
– Građani ne znaju koji je etički kod poslanika koji ulaze u parlament, jer ne odlučuju o tome koga neposredno biraju za poslanika. Zašto građanin nema mogućnost da podnese inicijativu nadležnom organu za ispitivanje povrede Etičkog kodeksa. Dobar primjer je Etički kodeks sudija. Svaki građanin, ako smatra da mu je u sudskom postupku povrijeđeno neko pravo, ima mogućnost da pokrene proceduru za ispitivanje povrede Etičkog kodeksa – naglasio je on.
I izvršni direktor Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić je kritikovala činjenicu da su građani onemogućeni da traže utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa poslanika. Ukazala je i na nedostatak Etičkog kodeksa poslanika u dijelu da se kod zabrana diskriminacije i predrasuda ne pominje invaliditet.
Tokom diskusije o Etičkom kodeksu poslanika predstavnici partija su iznijeli podijeljene stavove o tome da li za kršenje Etičkog kodeksa poslanika treba izricati novčane kazne, koje su bile predviđene u početnoj, ali ih nema u konačnoj verziji dokumenta.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, koji treba da nadzire primjenu Etičkog kodeksa poslanika, Halil Duković je naveo da primjena ovog dokumanta treba da obezbijedi očuvanje, afirmaciju i unapređenje dostajanstva i ugleda poslanika i jačanje povjerenja građana u Skupštinu.
– Na sreću, još nijesmo testirali primjenu Etičkog kodeksa poslanika, jer nije bilo nijedne prijave za njegovo kršenje – kazao je Duković, uz ocjenu da bi bilo dobro formirati posebno radno tijelo koje će pratiti primjenu Kodeksa.
Poslanik Demokratskog fronta Ljiljana Đurašković kazala je da svi parlamentarci u Skupštinu „unose” lični etički kodeks.
Šef poslaničkog kluba SNP-a Aleksandar Damjanović kazao je da novčane kazne za poslanike u slučaju povrede Etičkog kodeksa nemaju smisla.
– Šta znači kazniti poslanika 30 odsto od plate za govor mržnje, ko je taj ko će da cijeni šta su opravdani, a šta neopravdani nedolasci na sjednice. Hoće li glasovi većine u odboru odlučivati o tome kome će se skidati dio plate, a kome neće – zapitao se on.
I šef kluba Pozitivne Crne Gore Goran Tuponja je rekao da poslanike koji ne rade svoj posao treba da kazne građani tako što na narednim izborima neće biti izabrani u parlament.
Za razliku od njega, Borislav Banović (SDP) se založio za novčano sankcionisanje ponašanja suprotnih Etičkom kodeksu poslanika.
I lider Liberalne partije Andrija Popović zagovornik je strogog novčanog kažnjavanja za kršenje etičkih normi u parlamentu.
Šef kluba nezavisnih poslanika Mladen Bojanić je kazao da je jači efekat osuda kolega poslanika i ukupne javnosti od izricanja novčanih kazni. Smatra da ne treba formirati poseban odbor za praćenje primjene Etičkog kodeksa poslanika.
V.R.
Da ne budu u parlamentu samo zbog plate
Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Almer Kalač kazao je da nije potreban poseban odbor za praćenje primjene Etičkog kodeksa poslanika, jer bi to značilo dodatne troškove za Skupštinu, a ovo radno tijelo ne bi imalo puno posla. Tvrdi da Kodeks nije bio neophodan jer su rijetki ekcesi u parlamentu.
– Za poslanika koji je u parlamentu zbog plate, novčana kazna nema značaja. Poslanici ne trebaju da budu u Skupštini zbog plate, već zbog građana čije interese zastupaju – podvukao je Kalač.