Analize pokazuju da veliki broj novih propisa ide u korist osoba koje su optužene za pranje novca i najteža krivična djela šverca narkotika sa elementima organizovanog kriminala, navodi se u prilogu koji je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela Evropskoj komisiji (EK). Kako su naveli, zahvaljujući izmjenama zakona i dugotrajnim suđenima, optužnice protiv osoba optuženih za najteža krivična djela proizvodnje, držanja i distribucije narkotika moraju biti mijenjane, te se oni samo terete za osnovni oblik tog krivičnog djela, za koja su propisane mnogo blaže kazne.
MANS je prilogu dostavljenom EK za potrebe izrade godišnjeg izvještaja o napretku Crne Gore u EU integracijama naveo da su nove izmjene zakona imale štetan uticaj na suđenja za organizovani kriminal.
– Sudije i tužioci su pogrešno određivali krivično djelo koje se stavlja na teret optuženima, tako da su neki od njih bili i oslobođeni krivične odgovornosti, dok su drugi dobijali značajno blaže kazne. U nekim optužnicama nedostaju značajne činjenice koje se odnose na pranje novca i organizovano kriminalno djelovanje – konstatuje se u tekstu priloga.
Na primjer, kako su naveli, u novembru 2014. godine,MANS je otkrio da je Vlada Crne Gore dala kredite za nekoliko kompanija u vlasništvu porodice Safeta Kalića, narko-bosa koji se trenutno nalazi u zatvoru u Njemačkoj.
Po njihovim navodima, krediti su odobravani u vrijeme kada je Kalić već bio označen kao „bezbjedonosno interesantna osoba” zbog svojih nelegalnih aktivnosti.
– Agencija za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma nije otkrila da je novac stečen prodajom narkotika korišćen za vraćanje kredita Vladi, niti se ta informacija nalazi u zvaničnoj optužnici. Naše nedavno istraživanje pokazalo je da je narko-klan Darka Šarića prao novac preko Prve banke, koja je u vlasništvu premijerovog brata, ali je i otkrilo nekoliko drugih veza između Vlade i organizovane kriminalne strukture koja švercuje kokain – navedeno je u prilogu koji je MANS dostavio Evropskoj komisiji.
Prema najavama iz Brisela, ovogodišnji izvještaj o napretku Crne Gore u procesu EU integracije biće objavljen polovinom oktobra.
MANS je naglasio da sudski procesi u Crnoj Gori traju mnogo duže, dok je kaznena politika za međunarodni šverc narkotika mnogo blaža nego što je to praksa u drugim zemljama. U prilogu je navedeno da su trajanje postupaka, izmjene zakona u korist optuženih i ekstremno blaga kaznena politika sudija omogućili da osobe koje su na čelu kriminalnih organizacija koje se bave međunarodnim švercom narkotika budu mnogo blaže kažnjene nego njihovi podređeni.
– S druge strane, u presudama za osobe koji su korisnici narkotika i koji ne prodaju narkotike na organizovani način, sudovi propisuju mnogo strožije kazne. Osobe osuđene za organizovani kriminal uživaju dodatne koristi u obliku smanjenja zatvorske kazne zahvaljujući odlukama o pomilovanju i brojnim zakonima o amnestiji koje je usvojila Skupština Crne Gore – ocjenjuje se u prilogu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora.
Po navodima iz njihovog priloga, pristup sudskim presudama za organizovani kriminal je ograničen, što značajno onemogućava analizu rada sudova u ovoj oblasti. Kako se navodi, pored brisanja osnovih podataka iz presuda, sudovi takođe brišu podatke o zemljama i gradovima iz kojih i preko kojih se vrši šverc narkotika. Pritom, brišu imena brodova i kompanija koji se koriste za šverc narkotika i pranje novca.
– Dalje, sudovi objavljuju samo onaj dio koji se odnosi na pravosnažnu presudu i prikrivaju podatke koji mogu da ukazažu na nezakonite aktivnosti sudova tako što uklanjaju djelove presude gdje su drugostepeni sudovi utvrdili kršenje zakona. Prikrivanje ovih podataka dodatno doprinosi nepovjerenju u rad pravosuđa, smanjuje njihovu odgovornost i dovodi u pitanje postojanje njihove volje da se bore sa organizovanim kriminalom – ističe se u prilogu za izvještaj Evropske komisije.
Kako je rečeno, Vlada još ne uspijeva organizacije civilnog društva da prihvati kao partnera u procesu EU integracija, a postoje kontinuirani napori da se njihov uticaj umanji, a aktivnosti organizacija opstruiraju. U MANS-u tvrde da su organizacije koje vrše monitoring i ukazuju na problem u radu Vlade često pod značajnim pritiskom koji je kanalisan kroz vladine i privatne medije koji su pod njihovim političkim uticajem.
– Početkom aprila 2015. godine, Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu u kojoj se navodi da je internet komunkacija zaposlenih u MANS-u bila nezakonito presretana, uz kršenje naših prava. Prethodno je nekoliko zaposlenih u MANS-u saslušavano na okolnosti objavljivanja video-snimka na kome se prikazuje prijateljski odnos između visokih funkcionera crnogorske ANB i narko-bosa Safeta Kalića i pripadnika struktura organizovanog kriminala iz regiona. Takođe, u nekoliko prethodnih slučajeva zaposleni MANS-a bili su ispitivani umjesto onih koje smo prijavljivali zbog korupcije, naročito povodom izbornih nepravilnosti – zaključuje se u prilogu. M.V.
Kriju ko duguje porez
Prema navodima iz priloga MANS-a dostavljenog EK, Vlada Crne Gore je oprostila poreze i doprinose na radnu snagu, ali takođe i PDV za opremu koja će se koristiti za izgradnju autoputa.
– Kako bi obezbijedila da ovi izuzeci ne budu zloupotrebljivani od strane komanija i njihovih podizvođača, Vlada bi trebala da učini javnim sve informacije koje se odnose na izgradnju autoputa – ocjenjuje se u prilogu.
Kako je ukazano, Crna Gora se i dalje bori sa visokim iznosom neplaćenog poreza koji dostiže cifru od preko 500 miliona eura.
– Ovaj dug je nagomilavan tokom godina i prema svjedočenju javnih funkcionera, veliki dio ovog duga je nenaplativ. Uprkos tome, javno su dostupne samo ograničene informacije o dužnicima, pa bi u tom smislu bilo potrebno povećati transparentnost procesa naplate poreskog duga, u skladu sa najboljom EU praksom, kako bi izbjegli da se neplaćanje poreza pretvori u državnu pomoć – ističe se u prilogu MANS-a.
Pored toga, prema informacijama Državne revizorske institucije, sredstva iz budžetske rezerve su korišćena za transfere privatnim kompanijama, ali su odgovorne institucije odbile da daju detaljnije informacije o ovoj vrsti neregulisane državne pomoći.