ANKARA – Dok ekstremističko nasilje i politička neizvijesnost bacaju sjenku nad Tursku, birači danas izlaze na parlamentarne izbore po drugi put u proteklih pet mjeseci, u nadi da će im ovog puta donijeti stabilnost.
Međutim, u toj duboko polarizovanoj zemlji ishod izbora će vjerovatno donijeti samo još veću konfuziju.
Na junskim parlamentarnim izborima vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) izgubila je većinu, te je predsjednik Redžep Tajip Erdogan sazvao nove izbore pošto premijer Ahmet Davutoglu nije oformio koaliciju ni sa jednom od tri opozicione stranke koje su zastupljene u parlamentu.
Turci će 1. novembra glasati za novi saziv 550-članog parlamenta u veoma osjetljivom trenutku za Tursku, ključnog zapadnog saveznika koji se suočava sa rastućom nestabilnošću u susjednoj Siriji i Iraku, kao i sa izbjegličkom krizom koja se preliva na Evropu, navodi AP.
Tu su i sumnje vezane za posrnulu tursku ekonomiju, pogoršane političkim zastojem i nasiljem koji se negativno odražavaju na ključni turistički sektor, a jedno od ključnih pitanja je postala i bezbjednost nakon ponovnog razbuktavanja nasilja militantnih Kurda i napada Islamske države.
I dok analitičari očekuju da će u nedjelju rezultat biti sličan ishodu izbora održanih 7. juna, kada nijedna stranka nije prevagnula osvajanjem većine glasova, ključno pitanje glasi da li će Erdogan poslije novih izbora dozvoliti svojoj partiji da oformi koaliciju.
Ankete pokazuju da AKP uživa nešto veću podršku nego pred izbore u junu, ali je to i dalje nedovoljno da bi mogla sama da oformi vladu, s tim da jedino istraživački institut Adil Gur navodi da Erdoganova stranka ima naklonost čak 47,2 odsto birača, što bi joj donijelo većinu.
Analitičari sumnjaju da će Erdogan dati Davutogluu odriješene ruke da pregovara o stabilnom dogovoru sa drugom najvećom partijom – Republikanskom narodnom partijom (ĆP), glavnom kurdskom Narodnom demokratskom partijom (HDP) ili Partijom nacionalističkog pokreta (MHP).
To bi ga, zapravo, primoralo da se odrekne čvrste kontrole nad vlašću u Turskoj, a male su šanse da to neće morati da uradi, ocjenjuje američka agencija.
AKP se sada nada da će ovoga puta ipak uspjeti da sebi obezbijedi većinu, fokusirajući se na neke izborne okruge koje je za dlaku izgubila.
Junski izbori su pokazali da je Erdoganov najveći problem uspon glavne kurdske partije HDP, koja je u junu prvi put lako prešla prag od 10 odsto glasova da bi mogla da uđe u parlament, a poslanička mjesta je osvojila uglavnom na uštrb AKP.
Odmah poslije junskih izbora u Turskoj je izbilo najgore nasilje poslije više godina između kurdskih militantnih aktivista i vladinih organa, a koje je značilo propast jednog od najistaknutijih Erdoganovih dostignuća – mirovnih pregovora sa sekularnom Kurdistanskom radničkom partijom (PKK) koji su imali za cilj okončanje višedecenijskog nasilja i integrisanje kurdskog jugoistoka.(Tanjug)