Ukoliko početkom decembra, nakon odluke o pozivnici za članstvo Crne Gore u NATO-u, ne počne dijalog o rješavanju političke krize, ne treba isključiti nijedan oblik političkog djelovanja opozicije, pa ni bojkot parlamenta i proteste. To je u intervjuu za „Dan“ saopštio potpredsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović. Komentarišući inicijativu za otvaranje dijaloga koju je najavio Ranko Krivokapić, Abazović kaže da će se URA odazvati pozivu ukoliko ga dobije, iako ne zna šta bi lider SDP-a mogao radikalno novo da ponudi.
URA, Demos i Demokrate su inicirali dijalog o rješavanju političke krize. Kako zvaničnih odgovora još nema, da li smo bliže početku tog dijaloga ili bojkotu parlamenta i protestima?
– U ovom trenutku ne treba isključiti nijedan oblik, odnosno sredstvo političkog djelovanja. Osim čelnika Demokratskog fronta, niko u javnosti nije negativno odgovorio na potrebu otvaranja dijaloga o rješavanju složene političke situacije u zemlji. Zasada mogućnost dijaloga ne bih anulirao, naprotiv, ostavio bih još malo vremena da vidimo da li će se stvari iskristalisati u naredne dvije ili tri sedmice. Postoji određeni grč u vezi sa iščekivanjem da li će Crna Gora dobiti pozivnicu za članstvo u NATO-u. To je faktor koji je uticao na to da su ostale političke aktivnosti praktično zamrznute u ovom trenutku. Nakon toga, dakle kada prođe 1. decembar, više neće biti nikakvih opravdanja i moraće da se otvori dijalog ako se zaista želi izlazak iz političke krize. Naravno, ne treba zanemariti ni druga legitimna sredstva političke borbe, uključujući i bojkot parlamenta i proteste, niti umanjivati njihov značaj. U suštini, postoje dva temeljna problema a prvi je to što opozicija i dalje, nažalost, nema jasnu strategiju koji su njeni zahtjevi za nastupanje na narednim parlamentarnim izborima. To treba da se iskristališe kroz platformu ili neki sličan dokument. Drugi problem je to što DPS mora da pokaže spremnost da te zahtjeve ispuni. Ako misle da će neko ići na izbore na kojima će oni raditi sve ono što su radili u prethodnom periodu, a što je osvjedočeno kroz aferu „Snimak“, grdno se varaju. Siguran sam da za tako nešto nemaju podršku ni međunarodne zajednice. Koliko god izgledalo da je DPS u lagodnijoj poziciji u odnosu na opoziciju, mislim da su u velikom problemu i da će zahtjevi međunarodne zajednice, ali i domaće javnosti, biti sve snažniji i da neće moći da se ogluše o njih.
Predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da bi medijacija EU u dijalogu o rješavanju političke krize, za koju se i URA zalaže, bila zamka za državu. Kako to komentarišete?
– Najveća zamka za državu Crnu Goru, i prepreka njenom evropskom putu i demokratskom razvoju upravo su Milo Đukanović i njegov frankenštajnski sistem koji godinama proizvodi podjele i zloupotrebe, onemogućavajući da se društvo demokratizuje i osposobi da bude održivo. Sva Đukanovićeva priča je u domenu dnevne politike i demagoških floskula. Đukanović je sedmostruki premijer u državi koja i dalje kuburi sa nepovjerenjem u izborni proces. Sada tražiti alibi i pripisivati krivicu opoziciji ili nekome van Crne Gore jeftino je politikantstvo na koje ni međunarodna zajednica neće nasjesti. Nije bila ideja da traženjem medijacije EU ponizimo državu ili potčinimo je nekom stranom faktoru. Ideja je bila da oni koji nam pomažu oko promjene izbornog zakonodavstva i vrše monitoring našeg ukupnog sistema, budu dio ekipe koja će raditi na stvaranju uslova za fer izbore. Ako prihvatamo pomoć EU oko životne sredine, reformi ekonomskog sektora, ne vidim razlog da sa onima sa kojima očekujemo da ćemo za pet ili deset godina biti u zajedničkom klubu, ne ostvarujemo i druge državne ciljeve kao što su slobodni, fer i legitimni izbori. Nije intencija da se država ponizi, već da se izdigne iznad svakodnevnih Đukanovićevih poniženja.
Paralelno sa vašom inicijativom, u pripremi je i inicijativa Ranka Krivokapića za razgovore o izlasku iz političke krize. Da li će se URA odazvati njegovom pozivu i šta očekujete od dijaloga u tom formatu?
– Treba iskoristiti i tu formu razgovora i ispoštovati je. Ako poziv stigne, a vjerujem da hoće, ne vidim razlog da se ne sagleda i ta mogućnost. Ti razgovori bili bi prilika da se vidi šta konkretno Krivokapić ima da predloži a što se već nije čulo, i da li je to neki novi potez koji bi mogao biti održiv i realan, ili se radi samo o jeftinom prikupljanju političkih poena. Što se tiče URA ne izbjegavamo dijalog sa drugim političkim subjektima, tako da ćemo saslušati i Krivokapića, da vidimo šta ima da kaže. Imajući u vidu da SDP i dalje, makar formalno, predstavlja jednog od činilaca aktuelne Vlade, ne znam šta bi to radikalno novo Krivokapić imao da ponudi, a što do sada on ili njegovi ministri nijesu uradili.
Ranije su iz NATO-a najavljivali da će odluku o slanju pozivnice zasnivati i na izvještaju EK o napretku Crne Gore za ovu godinu. Imajući u vidu negativne stavove u tom dokumentu, posebno u vezi sa vladavinom prava, da li je moguće da pozivnice ne bude?
– Reći ću vam lični stav, a to je da će Crna Gora 1. decembra dobiti pozivnicu za članstvo u NATO-u. Ono što je zapisano u izvještaju EK realno je i siguran sam da i članice NATO-a razumiju da u Crnoj Gori postoje ozbiljni problemi koji se moraju rješavati. Međutim, tu postoje i geopolitički i drugi interesi. Vjerujem da će pozivnica stići, ali da će to biti tek uvertira za ono što se u Crnoj Gori očekuje, a to su političke promjene. U susret pozivnici možemo očekivati još jedno veliko hapšenje. Specijalni tužilac Milivoje Katnić je najavio da se steže obruč oko vođe kriminalne grupe u procesu vezanom za Opštinu Budva. Ne bi me čudilo da u narednoj sedmici uslijedi hapšenje visokog funkcionera DPS-a.
V.RADENOVIĆ


Zasada ništa od promjene vlasti u Ulcinju

Kako komentarišete pokušaje prekompozicije lokalne vlasti u Ulcinju?
– Smatram da se radi o velikoj političkoj naivnosti i amaterizmu u koji su upetljane albanske nacionalne stranke ali, što mene na neki način posebno raduje, i DPS. Mogu da kažem da od toga bar za sada neće biti ništa. Toliko želje i tendencije da se DPS vrati u ulcinjsku vlast, uopšte mi nije jasno. Pojedini lideri albanskih partija toliko su bili kritički nastrojeni prema DPS-u a sada su revidirali stavove. Spremni su da 60 odsto učešća u vlasti, koliko sada imaju u Ulcinju, zamijene za 40 procenata u kombinaciji u kojoj bi DPPS bio dominantan. To je politički nonsens, ali kako sada stvari stoje, sačekaće se sa prekompozicijom ulcinjske lokalne vlasti. Što se tiče URA, mi smo spremni da odemo u opoziciju, ili na nove izbore, što bi bilo pravednije.