Na predstojećim aprilskim lokalnim izborima u Tivtu, svako ko sakupi 86 potpisa, čiju autentičnost i vjerodostojnost niko neće provjeravati, moći će da računa na dio budžeta namijenjen za finansiranje izborne kampanje. Sve potvrđene izborne liste moći će da računaju na 20 odsto iz tivatskog budžeta koji je namijenjen za izbornu kampanju.
Ustavni sud proglasio je neustavnom odredbe izbornog zakona prema kojima se potpisi za prijavu izbornih lista i kandidata za predsjednika države prikupljaju u Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK). Shodno tome, tivatska OIK donijela je pravilo po kojem svaka lista treba da prikupi 86 potpisa podrške da bi bila potvrđena, ali kako se potpisi ne provjeravaju, to znači da je moguće da budu švercovani, što praktično niko neće ni kontrolisati.
U teoriji, moguće je da takva lista dobije i do 1.500 eura, mada konkretna cifra zavisi od broja prijavljenih listi.
Funkcioner Nove srpske demokratije i DF-a Jovan Vučurović rekao je da je Ustavni sud donio odluku koja direktno ide na ruku DPS-u i koja je veoma značajna za Đukanovićevu partijsko-profitersku organizaciju. Objasnio je da je ukidanjem odredbe da se potpisi za prijavu izbornih lista i kandidata za predsjednike države prikupljaju u OIK, otvoren put za rasipanje opozicionih glasova.
– Male stranke, od kojih znatan broj direktno ide naruku režimu ili je formiran od istog, bez ikakve kontrole će prikupljati potpise i tako se pojavljivati na izborima, i po običaju, da situacija dobije obrise tragikomedije, uzimati manji broj glasova od broja prikupljenih potpisa. Dakle, Ustavni sud je donio odluku kojom podržava krivično djelo falsifikovanja potpisa podrške, jer neke stranke nikada na regularan način ne bi uspjele da skupe onaj broj koji je neophodan – rekao je Vučurović za „Dan”.
Kako je istakao, Ustavni sud umjesto da se pozabavi već poodavno pokrenutim inicijativama za zabranu rada DPS-a, za koji postoji niz dokaza da nije stranka nego kriminalna organizacija, obezbjeđuje toj grupaciji da nastavi sa mahinacijama.
Shodno ranijoj odluci predsjednika Crne Gore, lokalni izbori u Tivtu biće održani 17. aprila. Pravo glasa imaće nešto preko 11.300 glasača, a iz Nove srpske demokratije upućena je inicijativa da opozicija jedinstveno bojkotuje te izbore.
Šef kluba poslanika SNP-a Aleksandar Damjanović ocijenio je da bi u ovoj situaciji trebalo razmisliti o tome da se potpisi makar ovjere. Rješenje je da bi to moglo da bude urađeno kod notara ili u sudu kao što je to riješeno u Srbiji.
– Treba naći modalitet da se ipak iskontroliše proces prikupljanja potpisa da ne bude zloupotreba i falsifikovanja – saopštio je Damjanović za „Dan”.
Kazao je da odluka Ustavnog suda odgovara nekim izbornim listama koje će, bez adekvatne kontrole potpisa, lako sakupiti iste i ući u izbornu utakmicu bez želje i motiva da budu u parlamentu, odnosno sa drugim motivima prijavljivanja.
– Uz moguće motive takozvanog „rasipanja glasova” koji idu u prilog partiji koja osvoji najveći broj glasova, jedan od motiva može biti i finansijski, odnosno učešće u podjeli onih 20 odsto budžetskih sredstava opredijeljenih za kampanju koje se dijele svim potvrđenim podnosiocima izbornih lista – ocijenio je Damjanović.
Podsjetimo, inicijativu za ocjenu ustavnosti ove odredbe zakona o izboru odbornika i poslanika podnijeli su 2014. godine Rade Bojović, Ilija Vujošević i Branko Lukovac.
Pravni zastupnik MANS-a Veselin Radulović kazao je našem listu da je činjenica da, po sada važećoj legislativi, ne postoji mogućnost provjere autentičnosti potpisa podrške građana nekoj izbornoj listi i to nesporno ukazuje na mogućnost falsifikovanja i zloupotreba u njihovom prikupljanju.
– Sve to bi moglo da se odrazi na regularnost izbornog procesa. Naime, na ovaj način je omogućeno da partije, odnosno izborne liste koje očigledno nemaju ni minimalnu podršku građana ipak „obezbijede” podršku i tako učestvuju na izborima – zaključio je Radulović.M.V.
Regularnost pod znakom pitanja
Prema ocjeni Veselina Radulovića, kada liste koje nemaju ni minimalnu podršku građana na izborima ne pređu cenzus, onda njihovi glasovi faktički pripadnu drugim listama, što otvara pitanje regularnosti cijelog procesa.
– Zato trenutno stanje najviše može ići u prilog partijama kojima je u interesu da na izborima učestvuje pojedinačno što više subjekata, jer tako mogu obezbijediti više
mandata nego što im objektivno pripada – cijeni Vučurović.