Pod sankcijama Crne Gore, uvedenim u sklopu usaglašavanja sa spoljnom politikom EU, nalazi se 146 zvaničnika Rusije i njenih saveznika, te deset grupa, pokazao je vladin dokument o promjeni odluke o restriktivnim mjerama zbog ukrajinske krize. Prvi na listi lica pod sankcijama je Sergej Akseonov. Za njega se navodi da je u februaru 2014. godine izabran za „predsjednika vlade Krima” u krimskoj Verhovnoj Radi u prisustvu proruskih naoružanih osoba.
– Aktivno je lobirao za „referendum” 16. marta 2014. godine i bio jedan od supotpisnika „ugovora o pristupanju Krima Ruskoj Federaciji” 18. marta 2014. godine. Predsjednik Putin imenovao ga je privremenim „predsjednikom” takozvane Republike Krim 9. aprila 2014. godine. Službeno je „izabran” za „predsjednika” takozvane Republike Krim 9. oktobra 2014. godine. Akseonov je zatim odlukom proglasio spajanje dužnosti „predsjednika” i „predsjednika vlade”. Član je ruskog Državnog savjeta – tvrdi se u dokumentu koji je objavljen na sajtu Vlade Crne Gore.
Interesantno je da je pod sankcijama i Boris Grizlov, za koga se navodi da je stalni član Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije.
– Kao član Savjeta bezbjednosti, koji pruža savjete i koordinira nacionalna bezbjednosna pitanja, bio je umiješan u formiranje politike ruske vlade kojom se ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine – navedeno je u vladinom dokumentu.
Interesantno je da su 2011. godine tadašnji politički direktor Demokratske partije socijalista Branimir Gvozdenović i predsjednik Visokog savjeta partije Jedinstvena Rusija Boris Grizlov potpisali u Moskvi sporazum o saradnji između dvije partije. Grizlov je, inače, boravio u više navrata kao predstavnik zvanične Moskve.
Kako je objelodanjeno krajem oktobra, Crna Gora je produžila sankcije Rusiji do 15. marta 2017. godine, što je saopštio tada Savjet EU. U saopštenju objavljenom na sajtu Savjeta navodi se da se pet zemalja pridružilo tim mjerama. Osim Crne Gore, to su Albanija, Lihtenštajn, Norveška i Ukrajina.
– Zemlje će obezbijediti da njihove nacionalne politike prate odluku Savjeta. EU pozdravlja ove obaveze – navedeno je u saopštenju.
Još 2014. godine nakon krimske krize, te oružane eskalacije koja je dovela do rata u istočnoj Ukrajini, određen broj država i vlada su uveli sankcije protiv pojedinaca i preduzeća iz Rusije ili Krima. Te države su bile SAD, EU, Kanada, Japan, Norveška, Crna Gora, Albanija, Švajcarska, Moldavija, Island, Novi Zeland i Australija, kao i sama Ukrajina. Rusija je uzvratila zabranom uvoza hrane iz tih država i organizacija.
Na listi lica pod sankcijama je i Jaroš Grigorevič, koji je bivši načelnik Kancelarije savezne službe Sevastopolja za migraciju. Odgovoran je, kako tvrdi Vlada Crne Gore, za „sistematsko i brzo izdavanje ruskih pasoša stanovnicima Sevastopolja, a trenutno je pomoćnik zamjenika Gradskog savjeta Sevastopolja”. Pod sankcijama je i Valerij Bolotov, koji se opisuje kao „jedan od vođa separatističke grupe `Vojska jugoistoka`, koja je zauzela zgradu Službe bezbjednosti u regiji Lugansk”.
Kako je „Dan” već pisao, pod crnogorskim sankcijama je i istaknuti ruski funkcioner Dmitrij Rogozin, koji je, inače, porijeklom iz Petnjice kraj Šavnika.M.V.
Nema putovanja, računi zamrznuti
Sankcije EU, pored zabrane putovanja, podrazumijevaju i zamrzavanje računa za sve ruske funkcionere i njihove saveznike. Prema zvaničnim podacima, državni organi Crne Gore dosad nijesu evidentirali da li bilo ko od lica pod sankcijama ima novca na računima poslovnih banaka u Crnoj Gori, ili je vlasnik neke imovine.