Predsjednik Administrativnog odbora Ljuiđ Škrelja saopštio je da je to skupštinskog tijelo spremno da se bavi statusom funkcionera DPS-a Husnija Šabovića ako neko to zvanično zatraži. On je dodao da zasad ne želi da se detaljnije izjašnjava o navodima da je Šabović mimo zakona dobio pravo na platu poslanika godinu dana po prestanku funkcije.
Šabovićev imovinski karton otkriva i da je on četiri godine bio i poslanik i direktor Područne jedinice Uprave za šume u Plavu.
Škrelja je za „Dan” kazao da Administrativni odbor Skupštine Crne Gore nije istražni organ.
– Ako to neko bude tražio, bavićemo se i time. Ne želim ništa da prejudiciram. Svako ko je podnio zahtjev treba da stane iza toga. Vidjećemo, u svakom slučaju – rekao je Škrelja.
U imovinskom kartonu koji je objavljen na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije, Šabović je naveo da je šef Područne jedinice u Upravi za šume, gdje mjesečno zarađuje 560 eura. Na čelu Uprave za šume je Nusret Kalač, kadar DPS-a. Šabović je u imovinskom kartonu prikazao i da kao poslanik prima 985 eura mjesečno. Poslanički mandat mu je prestao nakon konstituisanja novog saziva parlamenta, a počeo je 2012. godine, nakon parlamentarnih izbora održanih te godine.
Na osnovu Zakona o zaradama u javnom sektoru, bivši ministri i poslanici imaju pravo da godinu nakon prestanka funkcije primaju naknadu u visini plate koju su primili poslednjeg mjeseca. Poslanici sami podnose zahtjev za isplatu nadoknada nakon konstituisanja novog saziva parlamenta, a o njima raspravlja skupštinski administrativni odbor, što se desilo i nakon konstituisanja novog saziva.
Advokat Veselin Radulović kazao je za „Dan” da Šabović nije mogao biti poslanik i istovremeno obavljati funkciju šefa u Upravi za šume jer se radi o klasičnom sukobu interesa u smislu Zakona o sprečavanju korupcije.
– Ako je funkciju u Upravi za šume obavljao dok je bio poslanik, onda je bio dužan da u roku od 30 dana podnese ostavku na poslaničku funkciju. Takođe, nesporno je da Šabović nema pravo ni da prima naknadu nakon prestanka poslaničke funkcije u smislu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, jer to pravo ne pripada licima koja ostvaruju zaradu po drugom osnovu. Teško je vjerovati da ti podaci nijesu poznati nadležnom odboru koji mu je ovu naknadu nezakonito odobrio, jer smo vidjeli da su ti podaci javni – rekao je Radulović.
On je dodao da sumnja da bi Šabović podnio zahtjev, znajući da nema pravo na tu naknadu, da prethodno nije znao da će njegov zahtjev ipak biti usvojen.
– Ovakvo kršenje zakona od strane skupštinskog odbora i omogućavanje Šaboviću da pribavlja protivpravnu imovinsku korist, a zatim i odbijanje da se takva odluka preispita, ukazuje na sumnju da se radi o školskom primjeru zloupotrebe službenog položaja i još jednom u nizu slučajeva u kojima funkcioneri vladajuće partije nekažnjeno bukvalno pljačkaju budžet – istakao je Radulović.
Šabović je od kraja prošle godine na spisku bivših poslanika kojima je odlukom Administrativnog odbora odobreno da primaju naknadu godinu dana nakon prestanka javne funkcije u visini plate. Zakon predviđa da bivši ministri i poslanici gube pravo na nadoknade ukoliko se u međuvremenu zaposle ili steknu pravo na penziju, odnosno da ne mogu ni da dobiju to pravo ako imaju zaposlenje. Naknada se ostvaruje na lični zahtjev korisnika, koji se podnosi najkasnije 30 dana od dana prestanka obavljanja funkcije. M.V.
Odgovornost snosi tužilaštvo
Po ocjeni Veselina Radulovića, Državno tužilaštvo nečinjenjem omogućava funkcionerima vladajuće stranke da krše zakone.
– Nažalost, državne institucuje, a prije svih Državno tužilaštvo, svojim nečinjenjem stvorili su uslove u kojima je funkcionerima vladajuće partije omogućeno da krše zakone i sebi pribavljaju imovinsku korist na štetu budžetskih sredstava – ocijenio je Radulović.