Jedini način da se donese odluka o članstvu Crne Gore u NATO-u jeste referendum i izjašnjavanje građana, odlučeno je juče na skupštini održanoj u Murini, gdje će 30. aprila biti obilježena godišnjica stradanja šest civila tokom agresije zapadne vojne alijanse na tu varošicu. Skupština koju je organizovao Demokratski front, uz prisustvo odbornika Socijalističke narodne partije, jednoglasno je donijela odluku o raspisivanju državnog referenduma na kojem bi se građani neposredno izjasnili da li su za pristupanje Crne Gore NATO-u ili ne, kad se za to stvore uslovi, kao i predlog odluke o demokratskom odgovoru na eventualno pravno nasilje na Cetinju. Kako je istaknuto, Skupština u Murini je alternativna i na njoj se donose obavezujuće odluke koje se tiču raspisivanja referenduma i neprihvatanja odluke koja će sjutra biti donijeta na Cetinju.
Skupštinom je predsjedavao poslanik Branko Radulović, koji je istakoa da je ovo jedina legitimna skupština danas u Crnoj Gori, jer „ona kvazi- skupština, koja je faktički Katnićeva, nema ni legitimitet ni kvorum”.
– Ta skupština nema legitimitet zato što su pljačkom i izbornim neregularnostima dobili većinu, a nema kvorum zato što su bili neregularni uslovi. Da su uslovi bili regularni, ne bi imali ni dvadeset poslanika. Danas donosimo odluke za sve građane Crne Gore, odluke koje će ostaviti duboki trag u istoriji Crne Gore – kuda će ona i kako što se tiče njenog vojnog i bezbjednosnog opredjeljenja – kazao je Radulović
Poslanik Strahinja Bulajić pozvao se na član 82 Ustava Crne Gore i član 3 i 6 Zakona o referendumu i kazao da ova skupština donosi odluku o raspisivanju državnog referenduma na kome će se građani izjasniti na postavljeno pitanje: „Da li ste za to da Crna Gora pristupi NATO savezu kroz potvrđivanje Sjevernoatlantskog ugovora i Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske?“
– Shodno članu 4 Zakona o referendumu, odluka donesena na njemu je obavezujuća, a datum održavanja referenduma utvrdiće se naknadno, kada se stvore pravni i demokratski uslovi. Odluka o eventualnom učlanjenju Crne Gore u NATO jedno je od najvažnijih državnih pitanja i imperativno zahtijeva od svih relevantnih političkih subjekata da donesu odluku da se o tome održi državni referendum, na kojem bi se neposredno izjasnili svi građani Crne Gore sa pravom glasa. Svaka eventualna odluka Skupštine Crne Gore o učlanjenju u NATO savez suprotna je duhu Ustava Crne Gore i u suštini bi predstavljala jednostranu odluku koju bi donio samo jedan broj političkih subjekata, čime bi se dodatno dijelila već podijeljena Crna Gora, a time i podstaklo novo političko sukobljavanje i konfrontacije koje potencijalno mogu proizvesti nove nestabilnosti u Crnoj Gori. Izbori za Skupštinu Crne Gore koji su održani 16. oktobra 2016. godine bili su nedemokratski i neregularni, i 39 poslanika bojkotuje njen rad, pa je takav parlament nelegitiman i bez punog kapaciteta za donošenje važnih odluka kao što je odluka o eventualnom učlanjenju u NATO savez. Upozoravamo takvu skupštinu, koja je zakazana za 28. april 2017. godine na Cetinju, da ne donese zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske. U slučaju da ona donese taj zakon, ova skupština donosi preventivnu odluku da, po formiranju legitimne većine u Skupštini Crne Gore nakon novih demokratskih parlamentarnih izbora, donese odluku o stavljanju van snage Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske, izglasanog na Cetinju. Ukoliko u periodu do održavanja državnog referenduma o učlanjenju Crne Gore u NATO, taj vojni savez bude prihvatio Crnu Goru za člana, novoformirana skupštinska većina donijeće odluku o zamrzavanju takvog statusa – saopštio je Bulajić.
Poslanik DF-a Andrija Mandić ocijenio je da je ovo jedan od onih važnih istorijskih momenata kada narodni predstavnici moraju da brane volju većine u Crnoj Gori, „a ovo nije prvi put da se to dešava”.
– Ovaj put to radimo demokratski, a ne kao što su to radili naši preci dajući odgovor na onu fašističku skupštinu koja je 12. jula 1941. godine proglasila nezavisnu Crnu Goru pod pokroviteljstvom fašističke Njemačke i Italije, i zbog toga i našu deklaraciju i našu odluku zovemo demokratski odgovor. Dakle, narodni predstavnici koji imaju apsolutni legitimitet okupili su se danas ovdje i usvojili, vjerujem, istorijski dokument, obavezali se i pred nama, i pred Bogom, i pred građanima, da ćemo raspisati državni referendum i da će svak biti dužan da poštuje volju građana. Ta volja građana ne može se izmjeriti u parlamentu Milivoja Katnića ili onog Sinđe, ona može da se registruje, provjeri i izmjeri jedino kada građani izađu i opredijele se vlastitom voljom za budućnost Crne Gore –poručio je Mandić.
Poslanik Aleksandar Damjanović, podsjetio je da je dan prije održavanja skupštine najavio da će biti u Murini jer smatra da danas treba da bude ovdje, kao i svaki slobodni poslanik.
– Ako ništa, da svi danas ovdje iskažemo svoj stav da ostajemo tvrdo pri opredjeljenju da je referendum jedini način da Crna Gora donese tako krupnu odluku kao što je odluka o članstvu o NATO-u. Nema mehanizma da se ovaj parlament natjera da to uradi. Vlast namjerava da tu odluku donese u parlamentu na Cetinju iako je nelegitiman i u njemu sjede 42 poslanika. Ovdje se dakle moralo biti i jasno reći da će naredni slobodni parlament poštovati ono što žele građani, a to je da se oni izjasne o pitanju NATO-a –kazao je Damjanović.
N.V.