Institut „Alternativa” pozvao je juče Ministarstvo unutrašnjih poslova da dokaže da zakon o javnim okupljanjima mora da se mijenja. Iz IA su reagovali nakon što je iz MUP-a, na čijem je čelu Mevludin Nuhodžić, saopšteno da im nije cilj da se onemogući ili obesmisli legitimno, ustavom zajemčeno i međunarodno priznato pravo na slobodu mirnog okupljanja, već da se spriječe zloupotrebe.Upozoravaju da svakoj izmjeni zakonskih propisa, a pogotovo onoj kojom se smanjuje obim ljudskih prava, treba pristupiti tek nakon temeljne analize stanja i efekata propisa na snazi.
– Zbog nedostatka takve analize, ne možemo da prihvatimo tumačenje MUP-a da je ugroženo pravo na slobodu kretanja i slobodu preduzetništva građana koji nisu učesnici javnih okupljanja. Takođe, javnost nije upoznata da su zbog održavanja mirnih javnih okupljanja građani ostali uskraćeni za hitnu medicinsku pomoć, iako MUP navodi da su zaštita građana i rad službi bili ugroženi – saopštili su iz Instituta „Alternativa”.
Kako dodaju, u potpunosti shvataju i podržavaju obavezu nesmetanog prolaza hitnih službi u slučajevima pružanja pomoći i zaštite svim građanima. Podsjećaju na član 16 Zakona o javnim okupljanjima, koji obavezuje organizatora ili vođu okupljanja da omogući nesmetan prolazak vozilima policije, hitne medicinske pomoći, vatrogasnim vozilima i vozilima drugih službi potrebnim za održavanje reda i mira na javnom okupljanju. Na sličan način bi, tvrde oni, bilo moguće urediti i obavezu omogućavanja nesmetanog prolaska vozilima službi u svim hitnim slučajevima.
– Kako smo već naveli, nedostatak analize konkretnih podataka o ugroženim slobodama na koje se MUP poziva kada predlaže izmjene zakona onemogućava javnost da shvati perspektivu MUP-a u ovom slučaju. Osim nedostatka analize, podsjećamo na činjenicu na koju smo više puta upozoravali u dosadašnjim saopštenjima i pismima upućenim ministarstvu – najavljene izmjene bile bi neustavne – naglasili su iz IA.
Ustav Crne Gore, kako su dodali, predviđa mogućnost da se mirno javno okupljanje privremeno ograniči, taksativno nabrajajući situacije u kojima je to moguće – radi sprečavanja nereda ili vršenja krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala, predviđajući, dakle, privremenost i ekstremne situacije.
– Zabrana okupljanja na saobraćajnicama značila bi dodatno ograničenje iz dva razloga: zbog toga što je vezano za lokaciju održavanja – zabranu koju Ustav ne prepoznaje i bilo bi apsolutno, dok Ustav prepoznaje samo privremeno – ukazano je u saopštenju.
Kako su dodali, da je MUP, odnosno Vlada, o primjeni Zakona o javnim okupljanjima izvijestio Skupštinu do kraja marta, kako je zakon nalagao, možda bismo imali i dokaz „na papiru”.
– Pošto javnosti nije poznato da je ta zakonska obaveza ispoštovana, Institut „Alternativa” još jednom poziva Ministarstvo unutrašnjih poslova da objavi analize na osnovu kojih je zaključilo da su izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama neophodne. U suprotnom, javnost će imati potpuno pravo da vjeruje da će izmjenama zakona biti ugroženo Ustavom zagarantovano pravo –navodi se u saopštenju Instituta „Alternativa”.V.R.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.