Među rijetkim poljoprivrednim proizvođačima u Crnoj Gori koji se bave organskom proizvodnjom mlijeka je i Mitar Đurđevac, uzorni domaćin iz Lukova kod Nikšića. Na svom gazdinstvu u zaseoku Kovačev on uzgaja sedam krava, troje junadi, isto toliko teladi i bika. Godišnje proizvede do 50.000 litara organskog mlijeka koje je i po ocjenama tehnologa izuzetnog kvaliteta. Ali, tvrdi on, taj njegov rad i trud nijesu nagrađeni. Naime, mlijeko mu plaćaju po mizernoj cijeni.
- Lično sam imao ružno iskustvo po tom pitanju sa mljekarom „Lazine” koja mi je litar mlijeka sa previsokim procentom masnoće izvanrednog kvaliteta platila svega 16 centi za litar. Žalosno je to! Litar vode u prodavnici je 50 centi, a litar mlijeka smo primorani da dajemo gotovo za džabe. Ljepše je uzalud sjedjeti nego džabe musti - ogorčen je Đurđevac
On naglašava da je gorko iskustvo imao sa mljekarom „Nika” koja je sada u stečaju, a čiji vlasnik Aleksandar Božović mu je za „rijeku mlijeka” ostao dužan čak 30.340 eura.
- Zbog toga sam bio primoran da smanjim stočni fond. Do unazad koju godinu sam uzgajao i desetak krava. Više ne možemo zadžabe raditi - kaže Đurđevac.
U njegovoj porodici poljoprivreda tradicija i ne bi želio ni on ni ostali članovi porodice Đurđevac, taj lanac da prekida. Ali kada čuje ministra poljoprivrede kako „lijepo” govori o poljoprivrednim proizvođačima, kako kaže, ne mili mu se da radi. .
- Kao učenik osnovne škole u Lukovu, potom Srednje poljoprivredne škole u Baru i student, pomagao sam roditeljima, čuvao stada ovaca i koza. U 31. godini života zasnovao sam radni odnos u Pivari, ubrzo potom oženio sam se i zasnovao porodicu. Supruga iako prosvjetni radnik, nije se libila da radi oko živog. Putovala je svakodnevno na nastavu u Podgoricu, Danilovgrad, potom u Nikšić, sve do penzije u koji je pošla prije neku godinu. Ali smo uvijek držali po nekoliko krava. Poslednjih sedam, osam godina odlučili smo se za farmersku proizvodnju - kaže Đurđevac.
On pojašnjava da je supruga nekada sirila mlijeko i prodavala sir, za koji je imala stalne mušterije.
- Stizala je da završi sve obaveze u kući i na poslu. Nešto kasnije mlijeko smo predavali mljekari „Nika”, koja nam je ostala dužna - kaže Đurđevac.
Kako se uvećavala farma tako je nabavljao i mehanizaciju i gradio nove objekte za smještaj stoke i hangar za sijeno.
- Posjedujem dvije štale i dva traktora, muzilice, laktofriz i ostalu mehanizaciju, tako da imam sve uslove za proizvodnju kvalitetnog mlijeka. Sa svog imanja bi mogao uzgajati dvije krave, ali koseći livade po Krnovu, u Lukovu i okolini Nikšića ukosi od 250 do 300 tovara sijena. To je dovoljno za farmu uz minimalan dodatak koncentrovane hrane i trebera. Veliki rad je to, ali i trud. U domaćinstvu nikada nam ne fali sira, mlijeka kajmaka, telećeg i junećeg mesa - kaže Đurđevac.
L.N.