Dekan Medinskog fakulteta u Podgorici Goran Nikolić u razgovoru za „Dan” je kazao da su svi stručnjaci zaduženi za planiranje kadrova u zdravstvu saglasni da Crnoj Gori nedostaje ljekara, stomatologa, stručnjaka zdravstvene njege i medicinskih sestara da bi dostigli standarde Evropske unije. On je kazao da na osnovu svih mađunarodnih i domaćih analiza kadrovskih resursa potrebnih za održavanje i razvoj zdravstenog sistema imamo jasan pokazatelj u kom smjeru treba da idemo.
Dekan Medicinskog fakulteta smatra da su medicinski radnici često arogantni, nespremni da pruže informacije o bolesti, da prime kritike i da i razmisle o njima.
– Tako svi postaju nezadovoljni zdravstvenim uslugama i sistemom u cjelini. Državna administracija je nezadovoljna jer izdvaja velika finansijska sredstva a ne vidi jasne rezultate. Pacijenti su nezadovoljni jer smatraju da nemaju dobru i efikasnu medicinsku uslugu, a medicinsko osoblje je nezadovoljno jer smatra da nema zadovoljajajući status u svakom pogledu – pojašnjava Nikolić.
On smatra da je komunikacija ta tri elementa zdravstenog sistema poremećena i da se međusobno ne prihvataju ograničenje koja imaju pojedini elemeti sistema.
Po njegovim riječima, na Medicinskom fakultetu godišnje diplomira 30 ljekara, 10 stomatologa i 40 viših sestara. I pored toga, kako je kazao, visokoškolske ustanove ne mogu velikom brzinom ili za godinu drastično promijeniti stvari.
– Na univerzitetima se obično ne traži pravi put razvoja. Medicinski fakultet ima tri budžetska programa za osnovne studije medicine, stomatologije i visoku školu za medicinske sestre i dva samofinansirajuća za doktorske studije i specijalizacije ljekara. Na studijama medicine je ukupno 312 redovnih studenata – istakao je Nikolić.
On kaže da odgovorni u državi treba da se pozabave organizacijom i školovanjem stručnjaka koji su potrebni zdravstvenom sistemu.
Nikolić ističe da prostorni kapaciteti Medicinkog fakulteta ne dozvoljavaju uvećanje broja upisanih studenata.
– Studijski programi medicine su akreditivani na osnovu analiza prostora, kadrova i opreme koja pruža mogućnost optimalnog studiranja. Od osnivanja naših programa, od kojih je medicina najstarija, ove godine slavi 18 godina postojanja, nijesmo mijenjali broj upisanih studenata. Za studije na programima Medicinskog fakulteteta potreban je direktan kontakt sa pacijentima. Planiran broj studenata je otimalan i ne zavisi od povećanja kapaciteta amfiteatra i broja profesora. U cilju održanja kvaliteta nastave ne planiramo povećanje broja studenata. Kapaciteti naših laboratorija i nastavnih baza, prvenstveno u KCCG, to ne dozvoljavaju – objašnjava Nikolić.
On je ocijenio da opremljenost laboratorija nije idealna ali omogućava nastavu.
– Svake godine dobijemo nešto od opreme. U obrazovnom i zdravstvenom sistemu Medicinski fakultet je uvijek imao dovoljno pažnje za svoje potrebe – smatra Nikolić.
Nikolić kaže da nijedan zdravstveni sistem nije dobro organizovan na zadovoljastvo svih, od finansijera, preko pružaoca do korisnika zdravstvenih usluga.
– U našem zdravstvenom sistemu osnovni nedostatak je komunikacija između onih koji ga čine. Pacijenti ovog trenutka nijesu i ne žele da budu informisani o medicinskim, organizacionim i finansijskim sposobostima zdravstvenog sistema. Ne žele da budu informisani i da znaju da su neke bolesti neizlječive, da mnoge imaju dug i neizvjestan tok, da ne mogu dobiti medicinsku uslugu u vrijeme i obimu koji su zamislili da im pripada – ukazuje Nikolić.
D. Bogojević
Idealni uslovi teško ostvarivi
Kako kaže, u centru zdravstvenog sistema treba da bude zadovoljan i potpuno informisan pacijent koji razmije i podržava sve preporuke u prevenciji i liječenju.
– Pružaoci zdravstvenih usluga moraju biti dobro edukovani i zadovoljni uslovima rada i statusom u društvu i sve to mora biti finansijski podržano. To je idealan scenario uspješnog zdravstvenog sistema koji je teško ostvariv – navodi Nikolić.
On je poručio da će obrazovna ustanova, na čijem je čelu, nastaviti saradnju sa medicinskim fakultetima u okruženju i šire, kako bi vidjeli kako je u drugim državama riješeno obrazovanje medicinara.
– Saradnja se odvija kroz projekte, studijske posjete studenata i nastavnika drugim univerzitetima. Vrlo je aktivno Studensko udruženje za međunarodnu razmjenu MONSIK preko koga dolazi godišnje oko 50 studenata iz cijele Evrope na praksu u Crnu Goru i isti broj naših studenata provede mjesec dana na eminentnim klinikama u Evropi – kaže Nikolić.
Usklađivanje sa EU trajaće do 2017.
Nikolić je naveo da je najveći izazov u narednoj godini za Medicinski fakultet akcioni plan reformi, kojim je predviđeno prilagođavanje svih programa Medicinskog fakulteta zahtjevima EU.
– To je obiman posao koji će trajati do 2017. godine. Treba uvesti nove sadržaje u nastavne programe i obezbijediti kontrolu postignitih znanja i vještina – rekao je Nikolić.