Javna apotekarska ustanova Montefarm planirala je da za nabavku ljekova ove godine potroši 24.300.000 eura, od čega će tenderom obezbijediti medikamente u vrijednosti 21.638.742. Prema planu javnih nabavki u 2015. godini, koji je potpisao v.d. direktora Radoman Dragaš, ta ustanova će potrošiti ukupno 27.676.571 eura za ljekove i medicinske materijale, što je za oko osam miliona manje u odnosu na prošlu, kada su izdvojili preko 35.000.000 eura. Za ljekove će biti izdvojeno čak četiri miliona manje nego prošle godine, kada je, prema planu javnih nabavki ova stavka iznosila 27.900.000.
Putem pregovaračkog postupka, bez prethodno objavljivanja poziva za javno nadmetanje i okvirnim sporazumom, Montefarm namjerava da kupi ljekove i sredstva u vrijednosti od oko pet miliona eura. Od toga će za kupovinu oralnih, ampuliranih ljekova i seruma odvojiti 2.735.775 eura. Nabavaka tih medikamenata je, prema planu nabavki, trebala da se realizuje početkom ove godine. Montefarm će za nabavku insulina utrošiti 2.055.000 eura, i to putem okvirnog sporazuma. Ta nabavka će, prema planu, biće realizovana tokom 2015. godine.
Za kupovinu medicinskog, sanitetskog materijala i hemikalija namjeravaju da potroše 863.435 eura. Kako su naveli planom, oni će biti nabavljeni putem tendera do kraja marta. Ustanova će na isti način obezbijediti serume, koje čine antiserumi, imuni serumi i imunoglobilini, čija je vrijednost 383.000 eura.
Iz Montefarma „Danu” nijesu juče mogli da odgovore na pitanja za koji vremenski period je planirana nabavka ljekova i medicinskog materijala, kao ni da li će zbog smanjenog budžeta doći do nestašica u državnim apotekama, na koje su se građani žalili i tokom prošle godine.
Ta državna ustanova je bez direktora od novembra prošle godine, kada je Budimir Stanišić podnio ostavku. On je više puta izjavljivao da ne smatra da je odgovoran za povremene nestašice ljekova koje su se događale tokom poslednje dvije godine. Prema njegovim riječima, stručne službe Montefarma su sve obaveze vezane za planiranje nabavki i distribucije radile na vrijeme i korektno.
– Jako je važno naglasiti da Montefarm nije generator potrošnje, niti je regulator potrošnje. Što se tiče lobija protiv mene ili, ja bih rekao, protiv Montefarma sigurno ih ima i vrlo su bili prisutni poslednjih par godina. Bez eksplicitnih dokaza ne bih mogao uprijeti prstom u nekoga. Mislim da će i vrijeme neke stvari razjasniti – istakao je tada Stanišić.
Stanišić je ocijenio da su najveći problem u snabdijevanju dugotrajne i složene tenderske procedure, nedostatak sredstava za ljekove i potrošni medicinski materijal, manjak obrazovanih i stručnih kadrova iz oblasti farmacije na svim nivoima, slaba kontrola propisivanja ljekova na recept i pored postojanja vrhunskog informacionog sistema, rijetke i komplikovane izmjene pozitivne liste ljekova.
Poslednja nestašica u apotekama bila je u decembru i januaru, kada nije bilo bezglutenskog brašna. Građani koji boluju od celijakije su tek u februaru mogli preko recepta da dođu do te namjernice. Prošle jeseni u državnim apotekama nije bilo lijeka „izonijazida” za liječenje teškog plućnog oboljenja tuberkuloze, a takođe nekoliko mjeseci nije bilo masti za liječenje šuge.
Institut za javno zdravlje prošle sedmice je „Danu” saopštio da zbog nedostatka novca za nabavku reagenasa od 200.000 eura, građani neće biti u mogućnosti da tokom čitave godine obavljaju laboratorijska ispitivanja.D.B.
Teško do terapije za kardiovaskularna oboljenja i smirenje
„Dan” je u više navrata prošle godine pisao da u apotekama građani ne mogu da dođu do velikog broja propisanih ljekova, posebno za kardiovaskularna oboljenja, pritisak, disajne organe, pa čak i ljekova za smirivanje nerava. Građani su se žalili da na recept ne mogu da dođu do ljekova „hemokvin plus”, „lotar”, „holestu”, „spazmeks”, „ranisan”, „berodual”, „neodeksacin”, „presolol”, „lopril”, „bromazepam”, „tolvon”, „nozinan”, „seretide diskus”, „spiriva”, „siofor 1.000”, „dijazepam”.