Ministar zdravlja Budimir Šegrt tvrdi da su građani s razlogom nezadovoljni zdravstvenom zaštitom s obzirom na propuste u radu tog resora, Kliničkog centra i menadžmenta zdravstvenih ustanova. Smatra da su prilično velike obaveze koje je preuzeo kako bi se zdravstvo vratilo na potreban nivo. Šegrt je ocijenio da su se zdravstevni sistem i menadžerstvo pokazali neadekvatnim, jer ni svi grantovi ni krediti koji su podignuti nijesu iskorišćeni na pravi način, čime nije dostignut kvalitet zdravstvene zaštite.
– Po informacijama i dokumentima koje sam dobio, nemamo institucionalnu povezanost u zdravstvu na svim nivoima. Iako je urađena reforma primarne zdravstvene zaštite, u koju je uključen integralni informacioni sistem, Klinički centar je do danas van tog sistema. Ako nemate mehanizme kojima možete da kontrolišete administrativni stručni rad, onda nije čudo što zbog izostavljanja KCCG iz ovog sistema za posledicu imamo veliki problem sa zakazivanjem pregleda pacijenata, jer to stvara ogromne gužve i liste čekanja – istakao je Šegrt.
On tvdri da KCCG preko informacionog sistema nema kontrolu zdravstvene politike i stručnosti.
– Na osnovu ekonomske analize, koju su uradili Fond zdravstva i Ministarstvo ekonomije, zaključuje se da smo najbolesnija nacija u Evropi. U odnosu na prije 10 godina ulaganja po glavi stanovnika za nabavku ljekova povećana su za 100 odsto i iznose 40 miliona, dok se 10 miliona eura odliva za liječenje van Crne Gore, što takođe govori o kvalitetu. Nekontrolisano i enormno trošimo sredstva na ljekove – rekao je Šegrt.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo zdravlja je u svemu tome imalo pasivnu ulogu
– Donekle mogu prihvatiti da su državni organi bili konzervativni, ili neupućeni u dešavanja, ali ne želim da ovaj resor bude hroničar, koji će samo konstatovati šta se dešava – kaže Šegrt.
Pojašnjava da se ne koriste tehnički i prostorni kapacitetete kako treba, zbog čega se odlivaju velika sredstva za ličječenje građana u inostranstvu i angažovanje dodatnog kadra.
– Trenutno se dobavljačima i veledrogerijama duguje 36 miliona eura za ljekove i medicinska sredstva, ali je taj novac predviđen i budžetom. Zbog tehničkog problema imamo manjak, ali Vlada traži mehanizam da se to riješi i vjerujem da neće biti problema u funkcionisanju sistema – ističe Šegrt.
Šegrt tvrdi i da su ministarstvu svezane ruke kada je u pitanju izbor direktora bolnica i klinika. Pojašnjava da se ti ljudi postavljaju nakon konkursa koji raspisuje upravni odbor, uz saglasnost Ministarstva zdravlja.
Prema njegovim riječima, resorno ministarstvo ne koristi zakonski mehanizam nego sprovodi druge vrste pritiska, identifikacije, upućuje sugestije prema upravnom odobru, ali upravni odbor je taj koji mijenja, postavlja i razrješava direktore.
– Novim predlogom zakona o zdravstvenoj zaštiti tražićemo da ministar bira čelnike i odgovara za njihov rad. Time ne bi više postojali upravni odbori domova zdravlja i drugih ustanova, a ministar bi bio jedini odgovoran za postignuto. Pojedini direktori nijesu ispunili očekivanja na tim pozicijama i smatram da je za politiku najmanje mjesta u zdravstvu – kazao je Šegrt.
Na pitanje da da li je partijski uticaj loš za zdravstveni sistem i da li je vrijeme da za direktore bolnica i domova zdravlja dođu nestranačke ličnosti, Šegrt je odgovorio da se „ne može izbjeći da se ne pomisli da postoji politička obojenost upravnih odbora zdravstvenih institucija, koja nije skrivena i koja je definisana procedurom”. D.B.
Neće loš rad zdravstvenih radnika
Na pitanje „Dana” da li su odgovorili na zahtjeve nevladinih organizacija da im se dostave izvještaji briseva iz zdravstvenih ustanova od 2007. do 2014. godine, Šegrt je poručio da njegov resor neće kriti nijedan nalaz ili lošu odluku zdravstvenih radnika.
– Moram da se upoznam sa stanjem u zdravstvu. I ja sam kriv ako nijesu dobili odgovor jer nisam imao adekvatnih informacija da bih im kvalitetno odgovorio – rekao je Šegrt.
U toku disciplinski postupci protiv bjelopoljskih ljekara
Šegrt je rekao da su u toku dva disciplinska postupka protiv ljekara u bjelopoljskoj bolnici Tomislava Jeremića, Hake Tahirović i Zvonka Puletića, koji su osumnjičeni za slučaj infekcije pet beba u novembru prošle godine.
Nestašica citostatika nije dramatična
Šegrt ističe da nema informaciju da su citostatici u dramatičnoj mjeri „manjkavi u odnosu na bilo koju drugu grupu ljekova”.
– Taj problem će vrlo brzo biti riješen – rekao je ministar.
„Dan” je ranije objavio da već više od dva mjeseca vlada nestašica dvije vrste citostatika za liječenje onkoloških pacijenata.
Zadovoljan uslovima u Nikšiću i Danilovgradu
Prilikom obilaksa Opšte bolnice i Doma zdravlja Nikšić, Specijalne bolnice za plućne bolesti „Brezovik“, Doma zdravlja Danilovgrad, kao i zdravstvenih stanica Banjani, Župa, Kličevo i Spuž, ministar Šegrt je kazao da je neophodna bolja organizacija rada i kontrola potrošnje medicinskih sredstava. Ministar i direktor Fonda zdravstva Kenan Hrapović razgovarali su sa predstavnicima tih ustanova, nakon čega su zaključili da su te zdravstvene ustanove prostorno, tehnološki i kadrovski osposobljene za pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite građanima na svim nivoima.I.M.