Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović ocijenila je za „Dan” da će iskoristiti sva zakonom raspoloživa sredstva, uključujući i štrajk ljekara, da se poprave status i zarade u toj profesiji, odnosno da se promijeni ignorantski odnos nadležnih institucija. Ona ističe da je nacrt zakona o zaradama u javnom sektoru predviđao koeficijent za zarade ljekara između 6 i 8,20 i da je on izmijenjen i biće isti kao i do sada. Poručila je da će Sindikat doktora medicine uložiti napore da kroz institucije sistema popravi status ljekara u Crnoj Gori, a ukoliko izostane podrška Ministarstva zdravlja, spremni su i na radikalne korake.
– Ta uredba je izmijenjena, koefcijent za zarade ljekara ostaje isti kao i do sada i iznosi 6,5 za kliničke doktore, 8,2 za specijaliste i 8,8 za subspecijaliste. To je za nas neprihvatljivo i nije u skladu sa načelom ujednačenosti zarada u javnom sektoru za rad na radnim mjestima koja zahtijevaju isti nivo kvalifikacija. Za razliku od ljekara čiji se koeficijent kreće između 6,53 i 8,80, sudija Osnovnog suda ima koeficijent 18, sudija Višeg suda 22, sudija Upravnog suda 23, poslanici 26, šefovi kabineta između 9,5 i 22. Nezadovoljni smo što ovim zakonom nije prepoznata naša profesija, niti potreba za povećanjem plata medicinskih radnika, ističe Popovićeva.
Navela je da su nazadovoljni odredbom zakona o zaradama u javnom sektoru, kojom se ograničava najviši iznos dodatka na osnovnu zaradu u visini od 45 odsto od osnovne zarade, što zbog specifičnosti posla nije primjenjivo u njihovoj profesiji.
– Prevedeno u brojeve, trenutnim zakonskim rješenjem plata ljekara specijaliste uz maksimalno angažovanje (dežurstva, pripravnost, popodnevni rad i drugo) može iznositi 770 eura, kaže Popovićeva.
Prema njenim riječima, ljekarima treba omogućiti dopunski rad kod privatnika. Podsjetila je da su u vezi sa tim pitanjem poslali dopis Ministarstvu zdravlja, premijeru Milu Đukanoviću, Skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Ljekarskoj komori, u kome su obrazložili način i uslove pod kojima bi trebalo obavljati dopunski rad.
– U pripremi je inicijativa za ocjenu ustavnosti predloženog zakona o zdravstvenoj zaštiti. Rješenja iz dopisa su u skladu sa zakonodavstvom EU. Naša pravna služba je poslaničkim klubovima ponudila amandman u vezi sa ovim pitanjem, a koji je bio predmet skupštinske rasprave, ali nažalost nije usvojen od strane Odbora za zdravstvo, rekla je Popovićeva.
Ona navodi da su plate ljekarima u Crnoj Gori manje nego u svim državam regiona.
– Plata ljekara specijaliste u Crnoj Gori iznosi manje od 1,5 prosječne zarade u Crnoj Gori, dok je u Srbiji i Makedoniji dva, Hrvatskoj 2,8, a u Sloveniji plata ljekara specijaliste je čak tri puta veća od prosječne zarade na nivou države, rekla je Popovićeva.
Ona upozorava da u Crnoj Gori već duže vrijeme postoji atmosfera u kojoj se stiče utisak da su ljekari i pacijenti suprotstavljene strane.
– Smatramo da je to prvenstveno posledica loših uslova rada u zdravstvenim ustanovama, koji jednako pogađaju i ljekare i pacijente. Rad sindikata ubuduće će biti usmjeren ka tome da se ostvari što bolja komunikacija sa pacijentima i njihovim organizacijama, dodala je Popovićeva.
D.B.
Izloženi pritisku nezadovoljnih pacijenata
Popovićeva se osvrnula na 645 pritužbi pacijanata na rad zdravstvenih radnika u Kliničkom centri i rekla da su ljekari, gotovo po pravilu, prepoznati kao jedina odgovorna karika za sve potencijalne propuste.
– Sa druge strane, niko javno ne upućuje na izuzetno teške uslove u kojima rade, kao i na njihov težak socioekonomski status. U tom smislu doktori su neprekidno izloženi pritisku nezadovoljnih pacijenata, sa jedne strane, i zakonodavstva koje nam u poslednje vrijeme raznim zakonskim rješenjima dodatno pogoršava uslove rada i položaj u društvu, rekla je Popovićeva.